26 °

max 26 ° / min 17 °

Nedjelja

19.05.

26° / 17°

Ponedjeljak

20.05.

26° / 18°

Utorak

21.05.

27° / 17°

Srijeda

22.05.

21° / 15°

Četvrtak

23.05.

22° / 14°

Petak

24.05.

23° / 15°

Subota

25.05.

21° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Prva proslava jubileja vladike Rada 1913. i prvi zvaničan govor Crnogorke o Njegošu

Pješčani sat

Tag Gallery
Comments 1
PJEŠČANI SAT

Prva proslava jubileja vladike Rada 1913. i prvi zvaničan govor Crnogorke o Njegošu

Autor: Antena M

  • Viber
"Mi se Crnogorke tobom dičimo i ponosimo, kao i naša braća Crnogorci, jer si ti i nas, kao i njih, proslavio. Vrlinu, ljepotu, nježnost, ljubav i hrabrost naših majaka ti si vjerno opjevao, te nama u svetom predanju ostavio njihova čuvstva i osjećanja. Sestru Batrićevu, Ljubicu Radunovu, snahu Bana Milonjića, Krstinju Mojaševu, ostavio si kao uzor žena i junakinja ove zemlje. A sve si nas zadužio hvaleći našu ljepotu."

Cetinje, 3. novembar 1913.

Prva jubilarna svečanost u slavu vladike Rada održana je na Cetinju 1913. godine, 3. novembra po starom kalendaru. Proslava vijeka od rođenja mitropolita i gospodara crnogorskog Petra II Petrovića Njegoša srećno se poklopila sa obilježavanjem vojnog trijumfa i završetka Balkanskih ratova.

Svečanost  je  počela u zoru počasnom topovskom paljbom i defileom muzičara, a završena scenskom izvedbom „Gorskog vijenca“ u Zetskom domu u 20 sati. Cijela varoš, državna zdanja, Orlov krš, Tablja i Lovćen bili su uveče osvijetljeni, a grad ukrašen zastavama i Njegoševim slikama.

Deputacija  koju je predvodio princ Petar položila je tog jutra vijenac na Njegošev grob na Lovćenu, gdje je održan i parastos. Prema pisanju „Glasa Crnogorca“ deputacija je na Jezerski vrh otišla automobilima.

U  9 sati u manstirskoj crkvi u prisustvu članova vladarskog doma, kraljevske Vlade, činovništva u potpunoj paradi i građanstva održano je blagodarenje. Nakon službe mitropolit Mitrofan održao je „shodan govor“, a po izlasku iz crkve uslijedila je počasna paljba iz 21 topa, a oglasila su se i zvona sa svih crkava.

Glavna svečanost u  Vladinom domu, dekorisanom Njegoševim slikama i zastavama, uz počasnu stražu starih Crnogoraca iz vremena vladike Rada,  počela je izvedbom crnogorske himne. U velikoj dvorani kratko je, kao našljednik i sinovac slavljenika, govorio kralj Nikola, a zatim su uslijedile besjede Lazara Tomanovića, Safedin bega Mahmutbegovića, Luja Vojinovića i gospođice Stane Čukićeve.

U rijetkoj, možda i prvoj prilici da jedna Crnogorka govori na zvaničnoj manifestaciji velikog značaja, kao što je to bila proslava stogodišnjice rođenja Petra II Petrovića Njegoša, Stana Čukićeva je kazala da se duboko klanja, sa svim sestrama Crnogorkama, sjenima crnogorskog vladara i njegovom nenadmašnom geniju.

„Tvoj nam je spomen mio i svet. Mi se Crnogorke tobom dičimo i ponosimo, kao i naša braća Crnogorci, jer si ti i nas, kao i njih, proslavio. Vrlinu, ljepotu, nježnost, ljubav i hrabrost naših majaka  ti si vjerno opjevao, te nama u svetom predanju ostavio njihova čuvstva i osjećanja. Sestru Batrićevu, Ljubicu Radunovu, snahu Bana Milonjića, Krstinju Mojaševu, ostavio si kao uzor žena i junakinja ove zemlje. A sve si nas zadužio hvaleći našu ljepotu. Koliko smo osjetljive, dragi Oče i Gospodaru, koliko smo Ti zahvalne kad si rekao:

Soko mrzi polje od prašine,

Soko neće žabu iz lužine,

Soko traži visoku liticu,

Soko hoće pticu jarebicu,

Jarebica tanka i plašljiva,

Ma tijela kao vatra živa!

Jer si ti na nas, tvoje Crnogorke pomišljao, na nas kćeri iz litica, sa kojih ti kličemo danas:

Slava ti, Gospodaru! Slava ti! Slava ti!“

Na svečanosti u Vladinom domu je najavljeno  da će Velika gimnazija na Cetinju nositi ime „Gimnazija Petar II Petrović Njegoš“  i da će kralj Nikola ordenima odlikovati sve srpske i hrvatske književnike koji su u novije vrijeme pišući o Njegošu doprinijeli da se njegov književni rad što bolje rasvijetli i njegovo ime proslavi.

Povodom stogodišnjice rođenja Petra II Petrovića na Cetinju je, 65 godina nakon prvog izdanja pečatanog u Beču, prvi put  štampan „Gorski vijenac“, koji do tada nije bio uvršten u nastavne programe u Crnoj Gori. 

Iz brojnih  telegrama upućenih Proslavnom odboru moglo se pročitati da crnogorski vladika i pjesnik nije zaboravljen ni u oblastima koje su nakon Balkanskih ratova postale dio državne teritorije, ni van novih granica Crne Gore. Čestitka srpskog kralja Petra Karađorđevića, zeta kralja Nikole, je izostala.

Vijek nakon smrti slavnog pretka, kralj Nikola imao je su čim izić pred Njegoša. Rastanak od Osmanskog carstva u Balkanskim ratovima, ostvarenje nacionalnog sna, višestruko uvećana državna teritorija i zvanično priznata nezavisnost Crne Gore, pružili su priliku caru junaka da obilježavajući  prvi veliki  jubilej Njegošu u čast pokaže i svoju vladarsku veličinu i glorifikuje dinastiju Petrovića kao simbol herojske i slobodarske Crne Gore.  

                                                                                                                                             M.Kostić 

 

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR