Rusija se u svojoj unutrašnjoj ekonomskoj stabilnosti približava tački loma, a uprkos tvrdnji ruskog predsjednika Vladimira Putina da američke sankcije neće uticati na ekonomiju Rusije, redovi za gorivo u toj zemlji su sve veći a cijena goriva raste, kaže za Antenu M stručnjak za vojna pitanja i prorektor Univerziteta odbrane i sigurnosti u Zagrebu Gordan Akrap. Smatra i da će najveću štetu od sankcija pretrpjeti Turska, Mađarska i Slovačka, upravo najčvršći i najsnažniji saveznici Trampa koji se “zaklinju u njega”. Kada je posrijedi situacija na Balkanu, poručuje da Srbija sama mora da riješi i odluči želi li da bude demokratska država ili će da nastavi sa rječnikom radikalizacije i podjela.
Stručnjak za vojna pitanja i prorektor Univerziteta odbrane i sigurnosti u Zagrebu Gordan Akrap komentarisao je u emisji “Javna rasprava”, odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede sankcije Rusiji.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i ruska administracija, kako kaže, nijesu htjeli da pristanu na prijedlog da se nađu u Budimpešti i da razgovaraju u pravcu postizanja krhog primirja, što je Tramp doživio kao ličnu uvredu i odmah reagovao. Iako, nakon uvođenja sankcija, Putin tvrdi da neće uticati na rusku ekonomiju, Gordan Akrap je drugačijeg stava.
“Predsjednik Putin to tvrdi, međutim redovi za gorivo su u Rusiji sve veći i veći i cijena raste. A kako će to imati utjicaj na ekonomiju i na finansijski sistem Rusije, vidimo već odmah po tome da su i Kina i Indija, koji su najveći kupci ruskih energenata, koji praktično Rusiju održavaju u životu, krenuli dizanje kočnice jer se niko više ne želi ozbiljno suočiti sa ovakvim Sjedinjenim Američkim Državama dok ih vodi predsjednik Tramp”, navodi Akrap, dodajući da predsjednika Trampa koji tako impulsivno donosi odluke, niko ne želi za protivnika.
Podsjeća da Rusija već ima poteškoća na frontu u Ukrajini, kada je posrijedi finansiranje i održavanje tehnike.
“Ono što je recimo njima bitno, Rusija kako vodi rat, vodi ga sa masom. Oni imaju određeni razvoj svojih tehnika i tehnologija u toj raketnoj tehnici i imaju stratešku prednost još uvijek u lovcima i bombarderima koji u vazduhu ipak dominiraju nad ukrajinskim. Međutim kad se pogledaju i sagledaju žrtve, prvenstveno ljudske žrtve i tehničke žrtve za ono osvajanje na terenu koje uspiejvaju dobiti u posljednjih godina i po dana, to je pitanje koliko je to uspješno i koliko je to dugoročno održivo.
Jer u tehnici imate pojam koji se zove prenapregnutost sistema. Možete ga razvlačiti do određenog trenutka, međutim u određenom trenutku kad dođe do tačke loma - prelomiće. Mislim da ta tačka loma u ruskom društvu još uvijek nije toliko blizu da možemo reći da će rat se završiti za sljedećih 3-6 mjeseci, ali da se Rusija u svojoj unutrašnjoj ekonomksoj stabilnosti približava toj tački, to je već vrlo izvjesno svima, nadam se”, jasan je Akrap.
Na pitanje postoji li rizik da usljed povećanog finansijskog pritiska, Rusija pribjegne rizičnijim vojnim akcijama, poput upotrebe nuklearnog oružja Akrap smatra da od toga nema ništa. Prva država koja bi, kako ističe, spriječila takvo rusko razmišljanje bila bi Kina.
“Jer bi činjenica da se neko drugi igra nuklearnim oružjem, da to nije Kina, zaustavilo kinesku želju da 2049. bude najmoćnija sila i država na svijetu i da ona praktički preuzme taj monopol, odnosno u multipolarnom svijetu da bude najvažnija sila, čak važnija i ekonomski, politički, strateški, bezbjednosno i finansijski od SAD”, pojašnjava naš sagovornik.
Sa druge strane, kako kaže, Sjedinjene Američke Države i Izrael su pokazale, da ruski raketni sistem i ruska protivvazdušna odbrana, na primjeru Irana, ne funkcionišu i nijesu učinkoviti u slučaju ukoliko dođu u sukob sa zapadnim oružjem, jer je zapadno vazduhoplovstvo i zapadni protivraketni štit tu daleko uspješniji i nadmoćniji.
“Ono što je bitno reći je da ukrajinsko iskustvo u borbi, u korišćenju elektronskog ratovanja, u borbi protiv dronova, koja su moderna pošast u modernim sukobima, takođe imaju vrlo veliki i pozitivan učinak na razvoj evropskih tehnologija. Jer ukrajinska strana je zajedno uz pomoć zapadnih partnera i Izraela razvila takav sistem za elektronsku borbu protiv dronova da oko 95-96% dronova koji prelaze crtu ratišta i koji napadaju unutrašnjost Ukrajine, bude srušena ili ometena elektronskim ratovanjem. Tu su te nove mogućnosti koje stoje Rusiji na raspolaganju, po mom mišljenju, vrlo ograničene”, kaže Akrap.
Smatra i da će najveću štetu uvođenjem sankcija u Evropi pretrpjeti Turska, Mađarska i Slovačka, upravo najčvršći i najsnažniji saveznici Trampa koji se “zaklinju u njega”.
“Evropa je već odlučila da se morat riješiti zavisnosti o ruskim energentima i to vrlo skoro i vrlo brzo. Hoće li doći do određenih finansijskih problema i izazova za Evropu? Vjerovatno hoće. Ali će ruska ekonomija snositi dodatne posljedice jer i ovo sada što Rusija prodaje energente, plin i naftu uglavnom Kini i Indiji, to prodaje po diskontnim cijenama po 25-30% i prodaje u lokalnim valutama”.
“Srbija sama mora da riješi i odluči želi li biti demokratska država ili će i dalje nastaviti sa rječnikom radikalizacije i podjela”
Komentarišući uticaj Rusije na zemlje Balkana, prvenstveno preko Srbije te vlasti u Crnoj Gori, kao i potencijalnu mogućnost otvaranja novog fronta na Balkanu kako bi skrenula pažnju Evrope, Akrap kaže da to vidi kao ozbiljan izazov sa kojim se suočava šest država Zapadnog Balkana. Pojašnjava da Srbija narativom kojim pokušava da stvori vanjske neprijatelje, samo opravdava svoje unutrašnje izazove i unutrašnju destabilizaciju.
“Srbija bez vanjskih uticaja, sama mora riješiti i odlučiti želi li biti demokratska država ili će i dalje nastaviti sa rječnikom radikalizacije i podjela jer ovo sve što vidite što se događa i kako se događa ukazuje na takve procese. Nije tajna da ja ističem često svoje mišljenje da je problem upravo tog narativa kojim Srbija pokušava stvoriti vanjske neprijatelje kako bi opravdala svoje unutrašnje izazove i unutrašnju desabilizaciju. Da u tome ima podršku brojnih drugih organizacija uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu tako da i ovo što je predsjednik Crne Gore, donio odluku o davanju ordena pokojnom mitropolitu Anfilohiju a koji znamo kako se ponašao i što je radio mislim da je to jedan od unutrašnjih problema Crne Gore koje Crna Gora treba da riješi sama”, jasan je Akrap.
Isto tako, naglašava, o budućnosti Srbije treba da odluče samo građani Srbije.
“Niko od nas iz inostranstva se nema prava petljati u to. Imamo pravo reći što mislimo, imamo pravo reći što očekujemo ali da ćemo se petljati i ulaziti u te procese nemamo pravo”, zaključuje Akrap.
Cijelo gostovanje i današanju "Javnu raspravu" poslušajte na linku ispod.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR