Deveta umjetnost, na prostorima bivše Jugoslavije, dostiže svoj pik posljednjih godina. Izdanja je sve više, njihov kvalitet sve bolji. Bez obzira na poskupljenje papira na svjetskom tržištu, stripovi neometano izlaze na kioske i u striparnice i knjižare. Reklo bi se da za strip krize nema.
Vice magazin donosi listu djela koja nisu nužno najbolja, ali će vam pomoći da se zaljubite u ovu vrstu umjetnosti:
Maus - Art Špiglman
Njegovo visočanstvo Maus. Teško je reći bilo šta o ovom kapitalnom djelu Arta Špigelmana, a da to već neko prije vas nije ispričao. Maus je tema mnogih debata, predavanja, savremen i bezvremen i danas, obazirući se na zabrinjavajuću dominaciju desničarskih partija širom Evrope, možda aktuelniji nego ikad.
Maus je roman iz dva djela, gdje je prvi - Moj otac krvari istoriju - biografska priča o Vladeku Špigelmanu, autorovom ocu, Jevreju koji je od uspješnog trgovca tekstilom u Poljskoj, preko njemačke okupacije i geta, došao do logora smrti - Aušvica. Zašto su jevreji predstavljeni kao miševi, a Njemci kao mačke? Zašto su Poljaci svinje i zašto Maus, po važnosti i kvalitetu, stoji rame uz rame sa Šindlerovom listom, Pijanistom i Dnevnikom Ane Frank? - Samo su neka pitanja na koja ćete dobiti odgovore čitajući prvi dio ovog remek-djela. Drugi dio romana - I tu su moje nevolje počele - je negdje autobiografski, i predstavlja autorov odnos sa ocem u Njujorku.
Kulturološki uticaj koji je Maus ostavio je nemjerljiv. 1992. godine postaje prvi grafički roman koji osvaja Pulicerovu nagradu i ovime strip, koji je do tada bio smatran marginalnim i neknjiževnim, ulazi pod okrilje književnosti.
Sam samcat - Kristof Šabute
Živeo minimalizam! Kristof Šabute, jedan od najvažnijih autora savremenog evropskog stripa, svoj status je stekao konstantnim plasiranjem kvalitetnog sadržaja na tržište stripa, a ako bismo njegov crtež morali da okarakterišemo jednom riječju, onda bi to svakako bila riječ minimalizam.
S druge strane, onaj segment Šabuteovog stvaralaštva koji je antipod minimalizmu jeste raznovrsnost emocija i njihov intenzitet. Njegovi likovi su živopisni, šarenoliki, prepuni vrlina i mana - oni su prosto ljudi, pravi ljudi. Šabute toliko ulazi u psihologiju svojih likova i posvećuje im nevjerovatno mnogo pažnje, vodeći računa i o najsitnijim detaljima.
Nije ni čudo što je kod ljubitelja stripa visoko kotiran među autorima i da se svako njegovo djelo smatra fantastičnim, čovjek prosto nije napisao loš strip, pa čak ni osrednji. Koji god njegov roman da uzmete u ruke, nećete pogriješiti. Topla preporuka, uz Sam samcat, jeste Malo drveta i gvožđa.
Sam samcat je priča o svetioniku, čovjeku i njegovoj volji za životom. Koja je razlika između samoće i usamljenosti? Da li čovjek samom sebi može biti jedini prijatelj? Kako preživjeti sive, pa i crne, dane? Dokle seže ljudska mašta? Koliko vrijedi jedan život?
Ova priča je pravo remek-djelo devete umjetnosti. Nešto toliko ljudsko i svima blisko. U kakvoj god da ste životnoj situaciji, moći ćete da se poistovjetite sa protagonistom. Svi smo bili tu gdje je on sada.
Bleksad - Gvarnido, Dijaz Kanalez
Za ljubitelje kriminalističkog žanra uopšte, a posebno film noara, Bleksad je pravi biserčić devete umetnosti. Bleksad uzima sve najbolje od žanra kome pripada i to podiže na neki novi nivo, upotrebom fantastičnog crteža i nevjerovatne palete likova.
Likovi u ovom stripu su antropomorfne kreacije - životinje sa ljudskim osobinama i ponašanjem. Likovi će veoma često nositi karakterne osobine i raditi poslove koji su stereotipima vezani za njihovu vrstu, te će gotovo svi policajci u stripu biti kerovi i lisice, gotovo svi članovi podzemlja gmizavci, a Adolf Hilter će biti prikazan kao mačka. (pogledati segment o Mausu)
Sam protagonista, Džon Bleksad, je okorjeli privatni detektiv. Njegova pozadina je negdje klišeirana - odrastao u siromašnom kraju, bježao od policije, a nakon služenja u Drugom svjetskom ratu i završene jedne godine na fakultetu, nakon čega je bio izbačen - bira svoju profesiju. Tipično za žanr, Džon Bleksad je i narator svojih priča. Uz njega ide fantastični sajdkik Vikli, crvena vidra, koja je Bleksadov antipod. Radi kao novinar i uvijek je optimističan i neizmjerno zabavan.
Prosto, bez da vam odajemo previše, Bleksad je tačno ono što možete da očekujete od kvalitetnih predstavnika film noara. Ako volite ovaj žanr, voljećete i Bleksada.
Crna rupa - Čarls Berns
Prvi put sam se susreo sa Crnom rupom Čarlsa Bernsa kada sam imao nekih 17 godina. Tada nisam ni uspio da je svarim do kraja, strip sam ostavio i kasnije prodao. Zaista nisam razumio šta se dešava i generalno mi se atmosfera nije dopala.
Sa 25 godina sam odlučio sam da ponovo posjetim ovo djelo i hvala Bogu što sam to uradio. Malo zrelijeg i načitanijeg mene dočekalo je kapitalno djelo fantastične naracije i upečatljivog crteža. Pravi crni biser devete umjetnosti - Crna rupa je sve ono što taj pojam predstavlja u astronomiji.
Priča prati grupu tinejdžera u predgrađu Sijetla sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Čudna, nova polno prenosiva bolest napada populaciju ovog mesta, naročito gorepomenute tinejdžere. Slikovito prikazano, bolest se fizički manifestuje ekstremima poput opadanja kože, izrastanja repova i rogova, a nekad i sitnih anomalija koje se mogu zamaskirati šminkom kod onih koji je “zakače”.
Ipak, nije fizički aspekt ono na šta autor stavlja najveći fokus. Kako bolest utiče na psihu zaraženih? Do kojih granica njihovog uma ih odvodi? Kako na zaražene reaguju drugi ljudi? Kako njihovi najbliži prijatelji i ljubavnici? Koliko je izopačena ljudska priroda i da li postoji opravdanje za ubistvo? Ovu su samo neka pitanja koja Crna rupa postavlja i ako se riješite da odete na ovo putovanje, izvršite psihičke pripreme i spremite jednu treš romantičnu komediju da vas malo okrijepi nakon čitanja.
View this post on Instagram
Eternaut - Osterheld, Solano Lopez
Ako govorimo o kulturnom i istorijskom značaju nekog od predstavnika devete umjetnosti, Eternaut je svjetlosnim godinama daleko od svih ostalih. Moć i kultni status koji ovaj roman posjeduje je van domena bilo kog drugog stripa i najvjerovatnije će tako zauvijek ostati.
Obožavan i slavljen među najširom svjetskom publikom, Eternaut predstavlja Osterheldovo mračno proročanstvo koje će se obistiniti i pogoditi preko 30.000 Argentinaca dvadeset godina nakon prvog objavljivanja stripa 1957. godine. Nažalost, među tim Argentincima bili su Osterheld i njegova porodica.
Kao i kod ostalih najboljih predstavnika žanra naučne fantastike - fantastični element je samo sredstvo kojim se ljudskost dodatno naglašava. Eternaut je priča o čovjeku kao jedinki, ljudima kao vrsti i sudbini kao surovoj nepromjenljivoj u jednačini života.
V kao Vendeta - Mur, Lojd
Osim ako ste posljednjih 20 godina živjeli ispod kamena, sigurni smo da znate ovo lice. Ono za šta nisam siguran je to da znate njegovo porijeklo. Organizacija Anonimus masku Gaja Foksa koristi kao jedan od simbola i odatle većina vas zna za njeno postojanje. Ipak, Anonimusi nisu izmislili ovaj dizajn.
Na svim legitimnim listama najboljih stripova svih vremena, ova maska je neizostavni član. Grafički roman Alana Mura je toliko prepoznatljiv, toliko upečatljiv i jedinstven da probija granice žanrova i ujedinjuje publike najrazličitijih ukusa i preferencija.
2005. godine je izašao i film V for Vendetta, za kog su fanovi stripa imali samo riječi hvale. Mnogi su se plašili da će film biti užasan, ali dobili smo prilično dobru ekranizaciju. Ipak, kako svi ljubitelji pisane riječi kažu, knjiga je uvijek bolja od filma, te je i ovde slučaj da grafički roman nosi određenu težinu i da je apsolutno vrijedan čitanja i po nekoliko puta.
Roman prepun simbola, borbe između dobra i zla, epskih scena i lirskih osjećaja - donosi sve što jedan čitalac može da poželi, te ako birate svoj prvi strip da vas uvede u ovaj nevjerovatni svijet, Vendeta je definitivno pravi izbor.
Dani što nestaju - Le buše
U svojoj esenciji izuzetno nolanovski, ovaj budući klasik Timotija Le Bušea, veoma mladog francuskog autora, još jedan je nebrušeni dijamant na novoj strip-sceni. Izuzetno napet i nepredvidiv, ne dozvoljava čitaocu da pusti knjigu ni na sekund. Kad već pomenusmo Kristofera Nolana, ovaj strip se u nekim segmentima može porediti sa filmom Memento.
Protagonista Lubin Marešal je neko poput vas - ima svoju pasiju (ples), posao koji mu donosi hleb, svoj krug prijatelja, djevvojku... Ovo približavanje glavnog junaka publici i jeste trik kako biste mogli da pomislite da strahote koje počinju njemu da se dešavaju mogu zadesiti baš vas.
Kad smo kod tih strahota, daćemo vam samo obris, ostatak ćete morati da pogledate sami. Rečenica kojom je ovaj strip širom svijeta reklamiran bila je: “Šta biste uradili kada biste shvatili da živite tek svaki drugi dan?” - možda to samo po sebi nije toliko stravično, ali šta biste uradili kada biste shvatili da svaki dan koji vi ne živite, neko drugi živi u vašem tijelu? Pa, već postaje malo kripi. Ali, šta biste uradili kada biste shvatili da je ta druga osoba - parazit - vaš apsolutni antipod? Kako pojava druge ličnosti utiče na okolinu protagoniste? Postoji li rješenje za ovaj suživot i šta ako ne postoji? Reći ćemo samo jedno - pripremite maramice.
Broj 73304-23-4153-6-96-8 - Tomas Ot
Fenomenalni švajcarski autor Tomas Ot donosi kafkijansku atmosferu u novom pakovanju. Koristeći tehniku rezbarenja crne podloge, kako bi oslobodio bijele tonove onoga što se nalazi ispod, autor stvara metaforu života svog bezimenog protagoniste, koji u crnilu monotone, repetativne svakodnevice, čini se, pronalazi tračke smisla.
U zatvoru, pored električne stolice, nakon što je izvršio smaknuće na smrt osuđenog zatvorenika, protagonista pronalazi bijeli komadić papira na kom je ispisana kombinacija brojeva. Iz nepoznatog razloga, papirić stavlja u džep i odlazi kući. Papirić, kao novina u njegovom sumornom životu, postaje centar fokusa, a na makroplanu stripa postaje pokretač efekta leptira. Pronalaženje značenja ovog broja, ili njegovih segmenata, postaće novi životni smisao protagoniste i na vama je da otkrijete do kojih krajnosti će ga voditi znatiželja i želja za promjenom.
Roman bez teksta, osim navedene kombinacije brojeva, čita se u dahu i ostavlja bez daha.
View this post on Instagram
Čovek koji nije volio vatreno oružje - Lupano, Salomone
Vestern žanr je oduvek bio jedna od glavnih podloga za stvaranje stripova, na njegovim leđima nastali su neki od najvećih kultnih klasika devete umjetnosti, kao što su: Poručnik Bluberi, Teks Viler, Komanča, Magični Vetar, Izbacivač, Ken Parker, Durango… Možda je vestern kao žanr na ivici izumiranja u knjizi i filmu, ali u stripu još uvek zauzima počasno mjesto, i redovno se pojavljuju novi naslovi, koji pretenduju da zadobiju epitet klasika. Jedan od tih naslova svakako jeste Čovjek koji nije volio vatreno oružje.
Smješten u Arizonu posljednje godine XIX vijeka, ovaj roman istorijske fikcije sa primjesama komedije donosi sve što Vilfrid Lupano predstavlja - kvalitet, raznovrsnost i originalnost. Kada čitate Lupanov strip, bez obzira na crtača, znate da je Lupano pisao scenario, toliko je specifičan.
U središtu zbivanja, na uzavrelom tlu Arizone, nalaze se figure kojima tu baš i nije mjesto - Bajron Pek, podli advokat iz Los Anđelesa i njegov sajdkik Knut Hogard, danska enigma od čovjeka, koja se sporazumijeva samo mumlanjem i groktanjem. Naravno, kakav bi to zaplet bio, a da u njemu nema impozantne ženske figure? Ko je misteriozna francusko-ruska plemkinja Margo de Garin i koji su njeni motivi za dolazak na ovo nemilosrdno mjesto?
Svi likovi su i dobri i loši, svako ima svoje motive i tajne. Do samog kraja nećete moći da pretpostavite ishod svih zbivanja, niti da znate na čijoj ste strani.
Bezimena - Nina Bunjevac
Fantastičan grafički roman Nine Bunjevac je kontroverzan, bajkovit, ekstreman, ali, nažalost, u svojoj osnovi surovo realan.
Uz minimalnu upotrebu teksta, koristeći sebi svojstvene crtačke tehnike tačkanja, jasnih linija i izrazitog kontrasta, autorka, oslanjajući se na svoje traumatično iskustvo seksualnog napada, publici donosi ne priču, ne sliku, ne prikaz, već iskustvo.
Bezimena je priča o seksualno poremećenom muškarcu koji, vidjevši ženu, kojom je bio opsjednut još kad su bili drugari iz razreda, počinje da gubi kontakt s realnošću i upada u neku vrstu snovite spirale, koja će ga odvesti… Pa, moraćete da pročitate da biste to saznali.
Ovo je jedna od onih priča koje se čitaju sa ivice stolice, jer vam neće dozvoliti nikakav komfor, pa čak ni komfor ležanja u krevetu.
Sirova emocija koja se prožima svjetovima jave i sna će vas uvući, lupiti vam snažan šamar i pustiti nakon 15-20 minuta, koliko je potrebno da se ovaj strip pročita.
Miloš Labudić
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR