Zbog kašnjenja u pripremi smjernica, "ne bi trebalo isključiti mogućnost odlaganja pojedinih dijelova Akta o vještačkoj inteligenciji", kazala je evropska komesarka za tehnologiju Hena Virkunen na sastanku u Luksemburgu.
Virkunen je nagovijestila da bi neka pravila iz Akta o vještačkoj inteligenciji, koji je EU usvojila kako bi ograničila rizike ove tehnologije, mogla biti odložena, prenosi POLITICO.
„Ako se ispostavi da standardi i smjernice neće biti spremni na vrijeme, ne bi trebalo odbaciti mogućnost da se pojedini djelovi Akta o vještačkoj inteligenciji odgode“, izjavila je izvršna potpredsjednica Henna Virkunen tokom sastanka sa ministrima za digitalna pitanja država članica EU u Luksemburgu u petak.
Riječ je o prvom zakonskom okviru te vrste u svijetu, koji je usvojen krajem 2023. godine, a predviđeno je da se postepeno primjenjuje tokom narednih 18 mjeseci. Propis predviđa zabranu korišćenja vještačke inteligencije u određenim situacijama, kao i niz obaveza za kompanije koje razvijaju ovu tehnologiju, s ciljem da se umanje negativne posljedice. Prve zabrane stupile su na snagu u februaru, a naredne važne faze primjene planirane su za avgust 2025. i 2026. godine.
Međutim, dok traju intenzivna lobiranja – uključujući i pritiske iz administracije SAD nakon povratka Donalda Trampa na mjesto predsjednika – mnoge kompanije čekaju dodatne smjernice i tehničke standarde kako bi znale kako da ispune svoje obaveze.
Od 2. avgusta, firme koje razvijaju najsloženije AI modele moraće da poštuju nove propise, ali ključni dokument – kodeks dobre prakse – još nije spreman.
U tom kontekstu, industrija sve glasnije traži tzv. „mehanizam zaustavljanja sata“, što bi značilo da se primjena propisa odlaže dok svi standardi i smjernice ne budu dostupni.
Neki ministri EU takođe su u petak pokazali spremnost da podrže takvu ideju.
Zahtjev industrije za privremenim zaustavljanjem roka je „razuman“, rekao je Darioš Standerski, državni sekretar za digitalizaciju u poljskoj vladi, u razgovoru za Politiko. Ipak, istakao je da samo odlaganje rokova „nije rješenje“.
„Prvo moramo imati jasan plan: šta želimo da postignemo u tom dodatnom vremenu“, kazao je Standerski, koji je predsjedavao sastankom u Luksemburgu u okviru poljskog predsjedavanja Savjetom EU. Tek tada bi, prema njegovim riječima, Poljska bila „otvorena“ za ideju odlaganja.
„Ako i dalje ne znamo sve detalje, tada bi to možda imalo smisla“, dodao je. Ali, „odložiti primjenu za 12 mjeseci, a da se ništa ne uradi za to vrijeme – bilo bi besmisleno.“
Ovo pitanje se razmatra u širem kontekstu inicijative EU da olakša poslovanje kompanijama kroz tzv. proces pojednostavljivanja regulative. Standerski je kazao da su diskusije koje je Poljska pokrenula u tom pravcu ukazale i na druge moguće načine da se tehnološkoj industriji olakša rad.
„Dobili smo jasne poruke da pojednostavljenje ne znači samo smanjenje broja propisa“, rekao je on, naglašavajući i važnost kvalitetnih analiza uticaja, smanjenje troškova primjene zakona, ali i korišćenje same tehnologije kako bi se poštovanje pravila olakšalo.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR