Do izbora je ostalo nekoliko dana, a Centar za demokratsku tranziciju tokom predizborne kampanje zabilježio je veći broj ozbiljnih kao i manjih kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Milica Kovačević je za našu emisiju «Čiste ruke» kazala i da je nesporno da je transparentnost biračkog spiska povećana, ali da rad izborne administracije nije transparentniji. Već sada je, kaže, potpuno jasno da je ova kampanja jedna od najskupljih.
Intervju prenosimo integralno.
ANTENA M: Na ovim izborima učestvuje 17 lista, isto koliko 1998. Kako komentarišete dosadašnju predizbornu kampanju? U kojoj mjeri se poštuje Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja?
„Posebno smo u kampanji pratili poštovanje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Već smo zabilježili veći broj ozbiljnih kao i manjih kršenja tog zakona.
To se, u prvom redu, odnosi na obavezu državnih institucija da sedmodnevno odnosno petnaestodnevno objavljuju setove informacija o trošenju budžetskih sredstava. U prvoj sedmici nakon raspisivanja izbora samo 30 odsto institucija koje smo mi pratili je izvršavalo ovu obavezu, kasnije, tokom kampanje, taj se procenat značajno popravio.
Mi smo o svojim nalazima obavještavali Agenciju za sprječavanje korupcije. Oni su i kroz svoj rad i kroz informacije koje su dobijali od nas i drugih subjekata opominjali institucije i pokretali postupke. Vidjećemo šta će od toga biti izvedeno do kraja i da li će oni koji su kršili zakon biti kažnjeni.
Drugi segment gdje smo primijetili nepravilnosti, odnosi se na obaveze političkih subjekata na transparentnost finansiranja izborne kampanje. Tu smo vidjeli velika kašnjenja značajnog broja subjekata koji učestvuju na izborima u otvaranju posebnih žiro računa za finansiranje kampanje.
Primjećujemo da politički subjekti kasne ili uopšte ne dostavljaju agenciji izvještaje o prikupljenim sredstvima za izbornu kampanju. To su sve kršenja zakona, koje prati agencija, o čemu smo ih mi obavještavali. Za neka od njih su već pokrenuti prekršajni postupci i vidjećemo nakon izbora konačan skor, odnosno koliko je zapravo poštovan zakon.
ANTENA M: Agencija za sprječavanje korupcije pokrenula je oko 50 postupaka protiv partija zbog nepoštovanja zakona.
Iz dijela NVO sektora se mogla čuti ocjena da Agencija za sprječavanje korupcije ipak nije spremna da radi, da nema političke volje, te da procesuira samo marginalne slučajeve.
Radi li, prema vašem misljenju, Agencija dobro svoj posao?
„Rezultate njihovog rada ocjenjivaćemo nakon izbora. Pravi posao se za njih ne završava danom održavanja izbora, potrebno je da sve postupke koje su otvorili izvedu do kraja.
Tako da ćemo nakon izbora, kroz njihov izvještaj koji su obavezni da podnesu javnosti vidjeti kakvi su rezultati, je li ostvaren napredak i imamo li bolju situaciju u odnosu na prethodne izbore kad se niko nije bavio ovim stvarima.
Vidimo da agencija sve prati, pokreće određene postupke i nadamo se da će biti odlučni da istraju u tome, da nepravilnosti ne budu nešto o čemu smo razgovarali u medijima, nego da njihovi počinioci budu sancionisani.
ANTENA M: Državna izborna komisija najavila je da će podnijeti prekršajne prijave protiv tri hiljade građana, koji su potpisali više od jedne izborne liste.
Građanima koji su prekršili zakon, ili su partije zloupotrijebile njihovo povjerenje, predstoji kazna od 500 do dvije hiljade eura.
Zakon, međutim, ne predviđa nikakvu kaznu za partije koje su dostavile te duple potpise. U kojoj mjeri su same partije za to krive, u smislu obavještavanja ljudi i na koji način to treba riješiti?
„DIK je oštricu usmjerila na pogrešnu stranu. Od tih tri hilade duplih potpisa, mi ne znamo koliko je građana zaista potpisom podržalo dvije liste, ne znamo jesu li podržali samo jednu a potpis im je negdje drugo dopisan i ima li tu građana koji nijesu podžali nijednu listu.
Zbog zakonskog određenja koje imamo, DIK uopšte nije mogla da verifikuje autentičnost potpisa, tj. da li je to taj građanin ili građanka odnosno potpis te osobe. Postojale su u procesu provjera u DIK-u i od strane njenih članova i posmatrača ozbiljne sumnje da su određeni subjekti zloupotrebljavali potpise.
Naš prijedlog DIK-u je bio da sve potpise učini dostupnim građanima kroz jednu jednostavnu veb aplikaciju, tako da svako može provjeriti da li je, a da to ne zna, podržao neku partiju. Onda bi to poslije otvorilo prostor za krivičnu odgovornost lica u političkim subjektima, ako je bilo zloupotrebe ličnih podataka ili falsifikovanja potpisa.
Prekršajni postupci važe za građane koji su potpisali dvije izborne liste, ali je pitanje jesmo li mi kao društvo, nadležne institucije, pa onda političke partije, dovoljno upozoravali građane da je zabranjeno potpisati više od jedne liste.
ANTENA M: Kakav je obim reklamiranja u ovoj kampanji u odnosu na prošle izbore?
„Obim je jako veliki, već sada znamo da je ova kampanja skuplja u odnosu na 2012. i vjerovatno jedna od skupljih koje smo gledali u Crnoj Gori. CDT je radio monitoring reklamiranja partija na TV stanicama i u štampanim medijima, dakle, samo jedan segment kampanje.
Do 30. septembra na televizijama i u štampi objavljene su 3084 reklame, što je prema zvaničnim cjenovnicima iznos koji prelazi milion eura (nijesu uračunati popusti kao ni reklamiranje na Atlas televiziji od koje nijesmo dobili cjenovnik, a na kojoj je išlo više od polovine ukupnog broja reklama).
Poređenja radi, 2012. u toku cijele izborne kampanje emitovano je i štampano u medijima 1612 reklama partija i prema tada važećim cjenovnicima procijenjeni iznos je bio oko 830 hiljada eura. Objavićemo i podatke za posljednje sedmice kampanje, ali vrlo je jasno da je ova kampanja jedna od skupljih.
ANTENA M: Koliko su Vaša kampanja „Glasaj slobodno“ kao i javni čat na Viberu doprinijeli transparentnosti i dostupnosti informacija o izbornoj kampanji?
„Nadamo se da smo doprinijeli, javni čat na Viberu pokrenuli smo upravo zbog toga, kao kanal oslobođen političke propagande i retorike koje je puno u medijima, gdje se otklanjaju dileme i dijele informacije.
Zadovoljni smo jer vidimo da građani čitaju, kao i da su informacije koje tamo objavljujemo od koristi i medijima, a samim tim i boljem informisanju građana.
Sama kampanja „Glasaj slobodno“ usmjerena je na građane, cilj nam je da dopremo do što većeg broja, da ih ohrabrimo da 16. oktobra glasaju slobodno, bez ikakvih pritisaka, za one za koje oni misle da bi najbolje urpavljali državom. Nadam se da smo onima, koji su možda osjećali neku vrstu pritiska, poslali poruku da su 16. oktobra oni centar svijeta, oni odlučuju, ne političke partije, institucije i NVO.
ANTENA M: Generalno gledano, da li je transparentost povećana u odnosu na prethodne izbore?
Nesporno je da je povećana transparentnost biračkog spiska. Ovo su prvi izbori na kojima nevladine organizacije imaju pristup biračkom spisku, u kojima je formirano tijelo koje provjerava spisak, mediji su bili redovno informisani.
Ono gdje nije povećana transparentnost je rad izborne administracije. Čini mi se da na sajtu DIK-a nikad nijesmo imali manje informacija nego sada.
CDT je pratio i opštinske izborne komisije. I pored njihove zakonske obaveze da objavljuju informacije o svom radu, mali broj njih to radi kvalitetno. Kada je posrijedi Agencija za sprječavanje korupcije, imali smo takođe primjedbe.
Mislimo da njihova transparentnost i komunikacija sa medijima može biti unaprijeđena. Imamo prvi put situaciju da sve lokalne i državne institucije objavljuju podatke o svom trošenju, one će biti predmet analize u narednom periodu, kada ćemo ocijeniti da li je finansijska transparentnost unaprijeđena.
Razgovarala: Milena Aprcović
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR