Hrvatski stručnjak za bezbjednost: Crna Gora pred izazovima koji ugrožavaju njeno postojanje

Da Rusija preko SPC i Srbije već godinama pokušava da destabilizuje Crnu Goru nije nikakva tajna, već konstatacija koju dijele mnogi domaći i strani političari i analitičari.

Politička nestabilnost u Crnoj Gori doživljava svoje vrhunce, a uvredama, prijetnjama, pa čak i smrću, izloženi su svi koji se usude da slobodno misle i javno iskažu svoj stav ako se on kosi sa onima koji koji za sebe kažu da “oslobađaju Crnu Goru”, kojima je Crna Gora srpska Sparta. Na udaru ovih “elita” se prethodnih dana našao, između ostalih, i izvršni koordinator Građanske inicijative 21. maj Ljubomir Filipović, koji je brojne prijetnje prijavio policiji.

Uzburkane strasti podgrijavane sa brojnih strana uzavrele su. Mnogi izražavaju bojazan da bi se virtuelni haos mogao preliti u realnu svakodnevicu.

Da se Crna se Gora nalazi pred ozbilnim izazovima koji ugrožavaju samu bit njenog postojanja, za CdM kaže docent na Sveučilištu Sjever, Gordan Akrap, predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Akrap u razgovoru za CdM navodi da treba jasno reći da je Crna Gora direktno izložena trima ključnim destabilizacijskim politikama koje, iako su na području BiH direktno sukobljene, na području Crne Gore djeluju integrirajuće: ruska propagandna aktivnost, velikosrpski nacionalizam te velikobošnjački unitarizam.

“To odbranu Crne Gore čini zahtjevnijim procesom”, smatra on.

U svom osvrtu na situaciju u našoj zemlji, Akrap navodi da, iako postoje ideje i stremljenja da se Crna Gora odrekne svoje samostalnosti i integriše u Srbiju, teško je povjerovati da će do toga uistinu i doći.

“Crna Gora je članica NATO saveza, a Rusija ne želi propustiti priliku biti na sjednicama NATO saveza i bar posredno pokušati doći do brojnih tajnih izviještaja te uticati na odluke koje se unutar Saveza donose konsenzusom”, ističe on.

Akrap se nada da će se u društvenom ali i političkom sektoru Crne Gore smoći dovoljno snage za stabilizacijom društva i države, identifikovanjem onog najmanjeg zajedničkog imenitelja ključnih nacionalnih interesa oko kojih će se okupiti velika većina stanovništva, te krenuti pravcem izgradnje boljeg i kvalitetnijeg društva.

Bez toga, jasan je, Crna Gora je na putu da postane izvor trajnih unutrašnjih sukoba i kriza koje će se prelivati i izvan njenih granica.

U razgovoru za CdM, Akrap kaže da ruski uticaj sa zlonamjernim namjerama na području država Zapadnog Balkana je jasno vidljiv i kao takav prepoznat već duže vrijeme.

“Ne trebam posebno upozoravati na postojanje dokumenata, te odličnih i relevantnih analiza. U Crnoj Gori je taj uticaj posebno vidljiv jer je doveo do gotovo poptune polarizacije društva i države zbog čega je teško uspostaviti funkcionalnu državnu administraciju koja će ispunjavati i izvršavati temeljne zadatke koje svaka demokratska valst treba raditi”, napominje on.

Prema njegovim riječima, zbog snažnog ruskog, proruskog, te srpskog i prosrpskog malicioznog utjcaja u Crnoj Gori, na pitanja o sigurnosti, održivosti, funkcionalnosti i stabilnosti Crne Gore je vrlo teško dati odgovor.

“Pad još jedne vlade u vrlo kratkom roku, politička neizvjesnost, povratak na snažno ideologizirane teme, vrlo zabrinjavajući negativan i destruktivan uticaj Srspke pravoslavne crkve, ukazuje da se pred stanovnitšvom Crne Gore nalaze vrlo zahtjevni izazovi. To je vrijeme koje traži konstruktivne i odgovorne političke elite koje moraju nadrasti trenutne visoko ideologizirane sukobe, svesti jezik i rječnik kojim se koriste u javnosti u okvire prihvatljivog, smanjivati, a ne dizati tenzije u društvu, graditi što je moguće širi konsenzus i konstruktivnost”, poručio je Akrap u razgovoru za CdM.