Milatović: Antifašizam jedan od najvećih stubova u razvoju crnogorskog društva

U susret obilježavanju 13. jula - Dana državnosti, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u saradnji sa neformalnom grupom crnogorskih intelektualaca „STEGA“, otvorio je dijaloški forum na temu „Crna Gora između istorijskog revizionizma i evropskog antifašizma“.

“U susret obilježavanju 13. jula, danas na Cetinju razgovaramo o antifašizmu, kao jednom od najvažnijih stubova u razvoju crnogorskog društva. Smatram da je pokretanje dijaloga o temama koje, po svojoj važnosti, nadjačavaju svakodnevne političke i ideološke razlike, od presudnog značaja za izgradnju slobodnog, demokratskog i prosperitetnog društva", poručio je predsjednik Milatović.

On je kazao da antifašizam, u tom smislu, predstavlja neupitan vrijednosni kolosjek koji vodi ka očuvanju međunacionalnog sklada, multikulturalizma i građanskog karaktera našeg društva.

"Kao Predsjednik države želim da gradim mostove prema svim ljudima i organizacijama koji ovoj zemlji žele dobro. Ostajem otvoren za saradnju sa svim društvenim akterima čije djelovanje je vođeno idealom bolje i pravednije Crne Gore u kojoj ćemo, više nego do sada, biti spremni da čujemo i razumijemo jedni druge”, zaključio je Milatović.

Forum je okupio više akademika, profesora, privrednika, književnika, publicista i drugih uglednih nezavisnih intelektualaca. 

Prof. dr Branislav Radulović istakao je da se Forum održava u cilju razgovora o "mehanizmima zaštite ustavnih vrijednosti i ustavnog patriotizma, antifašizma, građanskog karaktera države, inkluzivnog i državotvornog crnogorskog društva, vladavine prava, te afirmacije nauke u odnosu na dogmu, kosmopolitizma nad etnocentrizmom i etnofederalizacijom, sekularizma u odnosu na klerikalizam."

Radulović je naglasio da je antifašizam okosnica crnogorske državnosti i opredjeljenja da Crna Gora postane prva naredna članica EU i stoga antifašizam mora biti trajuća ideja o "novoj ljevici", slobodi, jednakosti, solidarnosti, borbi protiv asimilacije, inkluzivnom a ne klaustofobičnom društvu i emancipaciji naspram narastajućeg primitivizma i sve prisutnijeg desnog radikalizma koji razara sekularni karakter države, multikulturalnost i modernost.

Istoričar Adnan Prekić ukazao je na tri teze važne za savremenu kontekstualizaciji antifašizma u Crnoj Gori, a to su: desničarski potencijal u Crnoj Gori; predubjeđenje o zapadnoj orjentaciji društva i specifičnom odnosu crnogorskog društva prema prošlosti.

Po tvrdnjama Prekića, te okolnosti uticale su da mi danas imamo nejasan-fluidan odnos prema antifašizmu koji je često na granici relativizacije, a često u funkciji istorijskog revizionizma. Zbog toga je naivno očekivati da će uspostavljeni modeli etničke homogenizacije koji su oblikovani vjekovima tek tako nestati, ali da treba imati u vidu da bez razumijevanja uloge prošlosti u građenju takvih narativa, nema kvalitativnih promjena zaključuje Prekić.

Istoričar Miloš Vukanović je istakao da je "naučni revizionizam dobrodošao i pridrodan proces ka svakom aspektu naše prošlosti, pa i ka temeljnim vrijednostima poput antifašizma. Međutim danas na sceni imamo nenaučni nacionalistički revizionizam, čiji osnovni cilj je da izjeda tkivo koje veže naše društvo. Ključni otpor ka tom procesu predstavlja nova izgradnja opšteg javnog pristupa društvenim izazovima zasnovanog na naučnim principima i višegodišnjim razvojem sposobnosti građana ka kritičkom stavu".

Doc. dr Nikoleta Đukanović naglasila je da "u Crnoj Gori, proces institucionalizacije političkih partija nije dovršen, često nastaju nove političke partije što je razlog činjenice da je partijski sistem nekonsolidovan, te da postoji vrlo izražena fragmentacija Parlamenta. Sve to lako objašnjava čestu pojavu političkih kriza i političke nestabilnosti, a to je jedan od ključnih razloga zašto i dalje ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao konsolidovanoj demokratiji.

Ujedno, postkomunističku demokratiju u Crnoj Gori odlikuje nedovoljno diversificiran i ideološki
neetabliran partijski sistem, iako je za razumijevanje funkcionisanja demokratije u CG od izuzetne važnosti proučavanje ideoloških
osnova političkih partija.

Nažalost, politike identiteta još uvijek dominiraju na prostoru Zapadnog Balkana, pa tako i u CG, i te politike su gotovo konstituciona osnova djelovanja gotovo svih partija, što je plodno tlo za razvoj krajnje i ekstremne desnice koja u Crnoj Gori postoji".

Ekonomista i privrednik Vladimir Nikaljević naglasio je da "antifašizam kao evropska vrijednost, je jedan od temelja STEGE kao integrativna veza u Crne Gore i njena veza sa zapadnim saveznicima. Zato je i tako snažno napadnut. Vraćanje na političku scenu snaga koje su istorijski poražene nije boljitak ni za jedan narod. To može biti korist samo za bezskrupulozne  predvodnike nacionalizma i procesa dezintegracije Crne Gore".

Radoje Cerović istakao je da "postoje zemlje koje mogu sebi da dozvole priviliegiju skretanja udesno i ulijevo. Možda čak i flertovanja sa fašističkom ideologijom. Crna Gora nije među njima! Crna Gora može da postoji samo kao antifašistička – svako udaljavanje od tog koncepta je pretvara u Molotovljev koktel! Podrivanje antifašističkog karaktera i skretanje udesno je razaranje psiholoških osnova suživota i mogućnosti razvoja CG u pravcu zrele demokratije i vladavine prava".

Daliborka Uljarević je istakla da antifašizam je kod nas dominantno ispražnjen od sadržaja, a ta kriza antifašističkih vrijednosti već razorno djeluje na građansko biće crnogorskog društva. Dodatni je izazov što na retoričkoj ravni imamo i one koji slave antifašizam iz perioda 1941-45, dok u praksi gaze sve antifašističke principe. To zapravo znači da mi imamo anti-antifašizam, pa u daljem promišljanju moramo naći mjere odgovora na taj fenomen, kako bi se vratili dosljednom i cjelovitom shvatanju i prakticiranju antifašizma.

Ivan Jovović je istakao da Crna Gora  ni nakon 2006.g. nije se oslobodila trauma proslosti XX vijeka. Nasli smo u zacaranom krugu u evropskim integracijama. Ostali smo i dalje provincijalna sredina, zato je imperativ intelektualaca da se crnogorski narod oslobodi stanja drustvene inferiornosti.