Bajramspahić: Uprkos boljim ocjenama, izvještaj EK jasno ukazuje na duboku nefunkcionalnost institucija

“Iako su pojedine ocjene u Izvještaju Evropske komisije nešto bolje u odnosu na ranije, sam izvještaj sadrži brojne kritike i jasno ukazuje na duboku nefunkcionalnost institucija”, ocjenjuje za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Kako naglašava, izvještaj nudi precizan opis institucionalnih slabosti.

“Kada je riječ o prvom klasteru „Osnove“, gotovo u svakom potpoglavlju ponavljaju se stari problemi i preporuke koje su prisutne već godinama, bez značajnih promjena”, podvlači sagovornica Antene M.

Da je Evropska komisija svjesna problema u Crnoj Gori, ukazuje Bajramspahić,  potvrđuju i brojni nalazi iz Izvještaja.

„Tako se npr. jasno navodi da “Crna Gora i njene demokratske institucije ostaju krhke i podložne političkim krizama i mogućim institucionalnim blokadama”, navodi građanska aktivistkinja.

Osim toga, kako dodaje, na više mjesta je prepoznato da odnosi u vladajućoj većini usporavaju napredak.

“Npr. konkretno se kaže da “proces usklađivanja zakonodavstva sa EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio je početkom 2025. godine zbog unutrašnjih političkih izazova””, ističe Bajramspahić.

Kada je u pitanju djelimično sprovedena izborna reforma, sagovornica Antene M ukazuje kako je Evropska komisija prigovorila da usvojene izmjene “nijesu suštinski usaglašene sa relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući Evropsku komisiju, i samo su djelimično adresirale postojeće preporuke ODIHR-a i GRECO-a” te da značajan dio posla tek predstoji.

“Primijećeno je premijerovo nepoštovanje državne Skupštine, kao i ustavna kriza izazvana neustavnim oduzimanjem ovlašćenja Ustavnog suda od strane Skupštine. Ponovljeno je da se preporuke Venecijanske komisije moraju hitno sprovesti”, naglašava Bajramspahić.

Podvlači da je uočena i disfunkcionalnost Vlade.

“I da “upravljanje trpi zbog nedostatka koordinacije među ministrima i ukupnog strateškog usmjeravanja“. Takođe je preporučeno da se unaprijedi tehnička stručnost strukture zadužene za pristupne pregovore sa EU“, navodi Bajramspahić.

Kako ističe, poprilično oštre kritike zastupljene su u poglavlju reforme javne uprave, koja je jedana od tri noseća stuba u cijelim pregovorima.

„Posebno je naglašena izuzetna urgentnost izbora direktora Agencije za sprječavanje korupcije u punom mandatu, koja je u v.d. stanju od aprila 2024. godine“, napominje građanska aktivistkinja.

Kako naglašava, jedini put kada je u cijelom izvještaju upotrijebljena riječ „nazadovanje“ (regresija) je za potpoglavlje u poglavlju 24 „Pravda, sloboda, bezbjednost“.

„Kao što sam već mnogo puta upozoravala, radi se o viznoj politici. Naime, prema EK, „Crna Gora je značajno nazadovala u usklađivanju sa viznom politikom Evropske unije“ zbog toga što je, umjesto da smanjuje broj izuzetaka od viznog režima, nastavila da dodjeljuje viznu liberalizaciju državama kojima je neophodna viza za ulazak u EU“, ukazuje Bajramspahić.

Sagovornica Antene M naglašava da jedan od nalaza ima specijalnu težinu.

„Naime, budući da se Izvještaj odnosi na period do juna ove godine, ako se neki problem koji se desio nakon zaključivanja izvještaja doda u izvještaj, to govori o posebnoj težini situacije. Tako je recimo naročito istaknut napad vladajuće većine i precizno, predsjednika Skupštine, na Vrhovno državno tužilaštvo. Navodi se da su „tokom saslušanja, uključujući i ona o godišnjem izvještaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, predsjednik Skupštine i pojedini poslanici otvoreno kritikovali tužilaštvo, uključujući i lične napade na Vrhovnog državnog tužioca. Ovakva dešavanja izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog uticaja i rizika od narušavanja autonomije tužilačke službe“, podvlači Bajramspahić.

Kako dodaje, kada je u pitanju reforma pravosuđa, Evropska komisija ponovo podsjeća da odgovorni nastavljaju da zanemaruju preporuku Venecijanske komisije da sastav i način izbora članova Tužilačkog savjeta bude definisan Ustavom.

„Osim toga, naglašava se nepopunjenost Sudskog i Tužilačkog savjeta, te da oba tijela moraju da unaprijede svoj strateški pristup u rješavanju nedostataka u radu sudova i tužilaštava. Primijećeno je da svi članovi oba savjeta treba da posvete više vremena i pokažu snažniju posvećenost svojim obavezama, kao i da javna komunikacija i transparentnost oba savjeta nisu zadovoljavajuće“, navodi Bajramspahić. 

Iako je korupcija jedno od gorućih pitanja u Crnoj Gori, naša sagovornica ukazuje da sistemska borba protiv nje, koju vodi Vlada, nije zadovoljavajuća.

„Evropska komisija navodi da „novi nacionalni Savjet za borbu protiv korupcije osnovan u februaru 2024. godine ima strukturne slabosti, s neadekvatnim planom rada i organizacionom strukturom“. Uočeni su nedostaci u praćenju i izvještavanju o sprovođenju Strategije i Akcionih planova za borbu protiv korupcije od strane Operativnog tima koji je formirao Nacionalni savjet. Preporučeno je da Savjet preuzme aktivniju ulogu i da se bolje definiše njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi“, ističe Bajramspahić.

Na polju antikorupcije, kako dodaje, kritike su izrečene i na račun Ministarstva unutrašnjih poslova.

„Služba unutrašnje kontrole policije i antikorupcijska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova imaju preklapajuće nadležnosti i obje bi hitno trebalo da budu reorganizovane”, navodi Bajramspahić.

Ukazuje na prigovor EK što je Uprava policije u v.d. stanju i ističe da to negativno utiče na stabilnost i održivost policije, kao i da povećava rizik od političkog uticaja.

“Kritikovane su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se tiču zapošljavanja i napredovanja policijskih službenika i zaključeno je da “Crna Gora mora osigurati da postupci zapošljavanja u policiji budu zasnovani na zaslugama. Takođe, neophodno je uvesti proceduralne mjere za zaštitu od neprimjerenog političkog uticaja nad organima sprovođenja zakona”, naglašava sagovornica Antene M.” 

Finansijske istrage, kaže Bajramspahić, nastavljaju da budu izazov.

“Jedna od prepreka su spore reforme baza podataka izvršne vlasti. Između ostalog, ponovljeno je da “Crna Gora mora riješiti problem nepotpunog katastra nepokretnosti, koji otežava finansijske istrage i oduzimanje imovine, te obezbijediti da se koriste svi dostupni mehanizmi za konfiskaciju”, navodi naša sagovornica.

Kako naglašava, druga hronična boljka svih karika u lancu krivičnog pravosuđa je pranje novca.

“Zbog toga Komisija nastavlja da ponavlja da “Crna Gora mora unaprijediti rezultate u oblasti istraga, krivičnog gonjenja i presuda za samostalna krivična djela pranja novca”. To znači da se mora popraviti rad policije, tužilaštva i sudstva u ovoj oblasti”, ukazuje Bajramspahić. 

Ističe i da je borba protiv organizovanog kriminala i dalje kritično pitanje.

“Podsjeća se da je Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za drogu kao dio balkanske rute. Izvršna vlast još uvijek nije riješila problem nedovoljnih kapaciteta za skladištenje zaplijenjene droge i tek treba da izvrši zakonske izmjene kojima bi se omogućilo da se za potrebe sudskih postupaka čuva samo uzorak droge kao dokaz”, navodi sagovornica Antene M. 

Kada je u pitanju oblast borbe protiv terorizma, Bajramspahić ukazuje na upozorenje da pravni okvir za zaštitu kritične infrastrukture i otpornost ključnih subjekata nije usklađen sa pravnom tekovinom EU.

“Neophodno je unaprijediti zaštitu kritične infrastrukture i povećati otpornost ključnih subjekata”, ističe Bajramspahić.

Građanska aktivistkinja apostrofira kako je izuzetno važno naglasiti da je Evropska komisija prepoznala da su potrebni dalji napori kako bi se zatvorio prostor za strano uplitanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, te kako bi se izgradila društvena otpornost na ovaj i druge oblike hibridnih prijetnji.

“Ovo je jedno od ključnih pitanja u poglavlju 31 “Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika”, navodi sagovornica Antene M.

Na kraju, kako ističe, Evropskoj komisiji nije promaklo da država nastavlja sa dodjeljivanjem „zlatnih pasoša“.

„U 2024. godini, 1282 osobe dobile su crnogorsko državljanstvo u okviru programa državljanstva za investitore („ekonomsko državljanstvo“) koji se navodno završio, prije tri godine, tj. 31. decembra 2022. Od tih osoba, državljanstvo je dodijeljeno građanima Ruske Federacije (709), građanima Bjelorusije (42) i građanima Saudijske Arabije (29)“, zaključuje Bajramspahić.