Zirojević optužio Ministarstvo odbrane za „čistke“ u Vojnoj policiji, Krapović odgovorio da su kadrovske preraspodjele redovne

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević optužio je danas u Skupštini Ministarstvo odbrane da je sprovelo politički motivisane „čistke“ u Vojnoj policiji, navodeći da je pet pripadnika te službe uklonjeno sa radnih mjesta, među kojima su i dvojica pripadnika manjinskih naroda.

– Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore, dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda. Nakon njihovog uklanjanja primljena je osoba koja je prije četiri godine napustila Vojsku Crne Gore – rekao je Zirojević tokom rasprave u Skupštini.

On je ocijenio da nije riječ o racionalizaciji službe, već o političkom progonu.

– Svih pet pripadnika bili su članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba – dodao je Zirojević.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je primio dopis od pet vojnih policajaca koji se žale na premještaje i da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje.

Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da su preraspodjele kadrova u Vojsci Crne Gore redovan proces i da se sprovode „isključivo po principima profesionalnosti i političke nepristrasnosti“.

– U toku svake godine definišu se potrebe službe za više stotina pripadnika Vojske. O nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam – to je za mene završena tema. Da li je to bio slučaj u prethodnim godinama, nije, kolega Zirojeviću. Tada su se vodile evidencije o političkom izboru i biralo se po sistemu ‘koga teren prepoznaje’ – kazao je Krapović.

On je potom pokazao, kako je naveo, prepisku iz vajber grupe „27. maj“, datiranu na dan lokalnih izbora 2018. godine, u kojoj je, tvrdi, „jedna direktorica Direktorata isljeđivala načelnike o tome ko je izašao na glasanje“.

– Potpisivali ste svakog oficira i podoficira i tjerali ih da glasaju za Demokratsku partiju socijalista, a mene sada pitate za političke čistke – poručio je Krapović.

Zirojević je uzvratio pitanjem kako je ministar došao do pomenute prepiske i ocijenio da se bezbjednosni sektor „sveo na čitače poruka“.

– Ako je to pravac u kojem ide sistem, neka javnost sudi. Jasno je o čemu se radi – rekao je on.

Dodao je da je nejasno zbog čega su „potrebe službe“ zahtijevale uklanjanje ljudi iz ionako male Vojne policije.

– Govorite o progonima prije 2020. godine, a evo pored vas sjedi čovjek koji tada nije bio progonjen, već je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Novi načelnik Generalštaba Miodrag Vuksanović je najbolji primjer da to nije tako – zaključio je Zirojević.

TOK SJEDNICE

Skupština Crne Gore završila je razmatranje prijedloga odluke o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti koje se odnose na pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Plenum će se o odluci izjasniti naknadno. Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da predlaže Skupštini da donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.

– Pridruživanjem ovoj aktivnosti, Crna Gora potvrđuje svoj status pouzdane i kredibilne članice Sjevernoatlantske alijanse i šalje jasnu poruku podrške zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici Evropske unije – kazao je ministar odbrane Krapović.

On je naveo da će misija brojati oko 700 pripadnika i biti stacionirana u njemačkom gradu Visbadenu. Podsjetio je da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara donio odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u ovu NATO aktivnost, uz mogućnost rotacije.

Poslanik DPS-a Ivan Vuković istakao je da je odluka konačno stigla na dnevni red, ali i podsjetio da je od njenog donošenja prošlo devet mjeseci. Kako je rekao, dokument je u arhivi Skupštine zaveden tek u julu, a do kraja tog mjeseca niko nije predložio da se odluka uvrsti u dnevni red plenuma.

– To baca drugačije svjetlo na priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju – poručio je Vuković i upitao zbog čega se čekalo toliko dugo, odnosno da li je kašnjenje nastalo u Skupštini ili na nekom drugom nivou.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Vuković je podsjetio na svakodnevne izvještaje o uništenoj infrastrukturi i civilnim žrtvama. – Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovaj potez predstavljati skroman, ali značajan doprinos – dodao je.

Odgovarajući na komentare, Krapović je objasnio da je dokument u Skupštinu stigao iz Predsjedništva, budući da predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.

– Ministarstvo odbrane je bilo spremno da ovu odluku obrazloži u svakom trenutku, čim Skupština bude spremna da o njoj raspravlja – kazao je on.

Krapović je naglasio da su pravila angažovanja i nacionalna ograničenja jasno definisana – pripadnici Vojske Crne Gore mogu djelovati isključivo na teritoriji Njemačke. Ukoliko bi došlo do promjene odluke i eventualnog razmatranja njihovog angažovanja na teritoriji Ukrajine, takav prijedlog bi ponovo morao proći parlamentarnu proceduru, dodao je ministar, ponovivši da takvu odluku ne bi podržao.

Poslanik Demokratske narodne partije, Vladislav Bojović rekao je da se ta stranka protivi odluci o slanju crnogorskih vojnika u misiju u trenutku usložnjavaju geopolitičkih odnosa.

- Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - rekao je Bojović.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ocijenio je da će odluka ipak biti usvojena i ocijenio da je važno pokazati podršku Ukrajini.

Demokrate i Bošnjačka stranka najvili su podršku odluci.

Nikolić: Vladajuća većina glumi podršku Ukrajini, a Mandić izbjegao raspravu

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kritikovao je vladajuću većinu zbog, kako je rekao, neiskrene podrške Ukrajini i političke transformacije nekadašnjih protivnika NATO-a u njegove današnje zagovornike.

- Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio je odluku u februaru mjesecu. Objavili su je u martu, dostavili Skupštini u julu, a mi o toj odluci raspravljamo u novembru. Mislim da je ovo bjelodan dokaz koliko je vladajuća većina iskrena u vezi sa podrškom Ukrajine - poručio je Nikolić.

On je upitao gdje je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je, kako je istakao, član Savjeta za odbranu i bezbjednost koji je donio pomenutu odluku.

- Danas ga nema u parlamentu da na ovu temu raspravlja. Naravno, tempirao je da bude vani, kada ova tema bude dio dnevnog reda Skupštine Crne Gore. I to nije prvi put - rekao je Nikolić.

Dodao je da ga „posebno fascinira politička katarza“ koju su, kako je naveo, doživjeli brojni predstavnici parlamentarne većine.

- Od anti-NATO zagovornika do NATO zagovornika. Od anti-NATO partija do NATO političkih partija. Dakle, ovo je zbilja kratak vremenski period za tako krupne političke transformacije. Ali kad je u pitanju vlast, sve se može. Pa i da se glumi, da ste nešto što nijeste, da vjerujete u nešto u što ne vjerujete -poručio je Nikolić.

On je istakao da „građani Crne Gore to jako dobro razumiju“.

- Vi ste, ministre Krapoviću, zajedno sa vašim brojnim kolegama iz parlamentarne većine, dugo vremena bili na talasnim dužinama sa Marijom Zaharovom. Danas govorite građanima Crne Gore o tome kako je važno i kako je dobro i kako je odlično što smo mi članica NATO saveza - kazao je on.

Nikolić je ocijenio da je, uprkos članstvu u NATO-u, „pozicija Rusije i Srbije danas značajno ojačana u odnosu na 2016. godinu u Crnoj Gori“.

- Prevashodno ulaskom određenih političkih partija u crnogorsku vlast. Prevashodno mislim na Demokratski front, ali tu ne izuzimam posebno ni vaš politički subjekt - naveo je on.

Dodao je da se uticaj proruskih i prosrpskih političkih snaga ne ogleda samo kroz njihove institucionalne pozicije, već i kroz sposobnost, kako je rekao, Demokratskog fronta „da u potpunosti asimiluје političke subjekte koji su sa njim u vlasti“.

Nikolić je podsjetio na parlamentarne izbore 2016. godine, istakavši da su tada „prvi put direktno targetirane crnogorske institucije od strane ruskih struktura“, te ocijenio da je „današnja vlast omogućila da se taj uticaj sada manifestuje iznutra“.

Krapović je u odgovru optužio DPS da u CXrnoj Gori ima najtješnje veze sa Moskovom.

- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i  Mila Đukanovića. Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.

Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.

- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je on.

Nikolić je kazao da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a, ali i podsjetio da su se Demokrate zalagale za referendum i bile eksplicitno protiv članstva Cfrne Gore u NATO.

Prema predloženoj odluci, Ministarstvo odbrane će odrediti koji će vojnici biti upućeni u misiju, utvrditi trajanje rotacija, obaviti njihovu pripremu i obuku, te koordinisati cjelokupan angažman u okviru NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.