Ustavni sud suočen je sa političkim pritiscima i nedovoljnom otvorenošću, zbog čega je neophodna hitna reforma, što skoriji izbor sudija, jačanje autonomije i uspostavljanje jasnih procedura, kako bi ta institucija nesmetano mogla da štiti ustavnost i ljudska prava.
To je saopšteno na okruglom stolu „Ustavni sud između pravne obaveze i političke realnosti“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović, kazao je da je protekla godina bila izuzetno zahtjevna kada je riječ o radu Ustavnog suda i Ministarstva, posebno zbog preporuka Venecijanske komisije (VK) koje su obavezale državu da izmijeni određene zakonske odredbe.
Prema njegovim riječima, rad na izmjenama zakona je završen, a predlozi su već dostavljeni VK na mišljenje.
„Očekujem se da će preporuke VK stići sredinom decembra“, rekao je Sekulović.
Kako je saopšteno iz PR Centra, Sekulović smatra da je najosjetljivija preporuka ona kojom se traži obezbjeđivanje kontinuiteta rada Ustavnog suda u situacijama kada Skupština ne izabere nove sudije, a pojedinim sudijama istekne mandat.
„U Ustavu jasno piše da mandat sudija traje 12 godina. Međutim, moguće je zamisliti scenario u kojem Skupština iz bilo kojih razloga ne izabere sudije, što bi moglo paralizovati rad Ustavnog suda. Sud bi formalno postojao, ali ne bi mogao da obavlja ustavne nadležnosti, od zaštite ljudskih prava do kontrole ustavnosti i nadzora izbornog procesa“, naveo je Sekulović.
Zbog toga je, kako je pojasnio, radna grupa predložila rješenje prema kojem bi se mandat sudija produžio samo ako bi neizbor novih sudija doveo do gubitka kvoruma i blokade institucije.
Prema riječima Sekulovića, o toj odredbi postojala su različita mišljenja, a konačnu riječ daće VK.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović rekao je da su tokom pripreme studije o Ustavnom sudu suočili sa iskustvom koje do sada nijesu imali.
“Ustavni sud se pokazao kao najzatvorenija institucija sa kojom je CeMI ikada pokušao da sarađuje“, kazao je Vujović.
Kako je naveo, Sud je formalno odgovorio na zahtjev za pristup informacijama, što je njihova zakonska obaveza, ali je odbio učešće u istraživanju, nije prihvatio intervjue, niti je dao komentare na nacrt studije prije objavljivanja.
„Njihov izostanak saradnje nije administrativni detalj. To je poruka. Ona pokazuje u kakvom se stanju nalazi institucija koja bi, po svojoj prirodi, morala biti najotvorenija i najtransparentnija“, poručio je Vujović.
On smatra da takav odnos odražava „slabost, političku ranjivost i nesigurnost da se brane sopstvene odluke.
Vujović je istakao i probleme u postupanju po izbornim predmetima, koji često kasne ili uopšte ne budu rješavani, što, kako je kazao, stvara opasan institucionalni vakuum.
„Proces izbora sudija najvidljivija je i najopasnija tačka političkog uticaja“, rekao je Vujović.
On je kazao da su promjene neophodne i da će preporuke iz studije i VK predstavljati važan iskorak ka stabilnijem odlučivanju Ustavnog suda.
Vujović je istakao da se suštinska reforma vjerovatno ne može očekivati prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
„Crnoj Gori je potreban Ustavni sud u kojem sjede autoriteti koji vjeruju u Ustav više nego u političku volju onih koji ih biraju, sud koji ne bježi od javnosti i ne čeka signal, već slijedi principe“, poručio je Vujović.
Šef pravnog odjeljenja u CeMI-ju Damir Suljević je, tokom predstavljanja izvještaja i ključnih nalaza iz studije o Ustavnom sudu, istakao da se ta institucija već dugo nalazi u dugotrajnom balansu između brzine odlučivanja i kvaliteta obrazloženja što, kako je naveo, trenutni model rada više ne može da izdrži.
On je kazao da treće poglavlje studije, koje analizira efikasnost, institucionalnu stabilnost i zaštitu ustavnosti, ukazuje na dugoročne probleme u radu Suda.
„Na početku izvještajnog perioda imali smo veliki broj neriješenih predmeta, a procenat rješenih u odnosu na primljene predmete značajno je oscilirao, od 52,5 odsto u 2018. godini do 149,1 odsto u 2022. godini“, rekao je Suljević.
On je upozorio da Ustavni sud, kao organ čije odluke imaju direktne posljedice po ljudska prava, institucionalnu stabilnost i političke procese, ne može sebi dozvoliti ni površnost ni odlaganje.
Prema riječima Suljevića, rad pod pritiskom stvara dvostruki rizik.
„Ili će zaostaci rasti, ili će kvalitet obrazloženja padati. Godinama je dominirao prvi scenarij, a sada postoji realna opasnost od drugog“, naveo je Suljević.
On je ukazao i na ozbiljne nedostatke u oblasti izborne pravne zaštite, posebno na hronično normativno odsustvo jasno uređenih rokova u postupanju, iako su izborni sporovi po prirodi hitni.
„Ukoliko se ne riješe na vrijeme, gube svoj smisao“, kazao je Suljević.
On je istakao da se u praksi često dešava da se žalbe na odluke Državne izborne komisije rješavaju sa zakašnjenjem, ili se Ustavni sud izjašnjava u jednoj rečenici, bez detaljnog obrazloženja.
Suljević je kazao da četvrto poglavlje studije identifikuje oblasti koje će biti presudne za buduće funkcionisanje Ustavnog suda, i da se kao prvi prioritet navodi depolitizacija izbora sudija.
„Izbor sudija ne smije biti tačka političke ucjene ili blokade. Model mora uključiti više aktera, suziti prostor za političke kalkulacije i ojačati kriterijume stručnosti i integriteta“, rekao je Suljević.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR