Stope gojaznosti su se značajno povećale između 1990. i 2022. dok su se stope ljudi s manjom težinom smanjile u većini zemalja, pokazala je nova studija, a istraživači vjeruju da je pristup kvalitetnijoj hrani ključ za simultano smanjenje gojaznosti i borbu sa stopama pothranjenosti.
Globalne stope gojaznosti među odraslim ženama su se više nego udvostručile između 1990. i 2022. dok su se stope među odraslim muškarcima utrostručile, podaci su iz studije objavljene u četvrtak u Lansetu (Lancet).
Stope gojaznosti kod djece bile su četiri puta veće u 2022. u odnosu na 1990.. Nacije Tonga i Američka Samoa imale su najveću stopu gojaznosti odraslih žena, dok su Nauru i Američka Samoa imale stope među odraslim muškarcima 60 odsto. Niue i Kukova ostrva su imali najveću stopu gojaznosti kod djece, preko 30%.
Stope gojaznosti među ženama u SAD su se više nego udvostručile sa 21,2% u 1990. na 43,8% u 2022., dok su stope gojaznosti među muškarcima porasle sa 16,9% u 1990. na 41,6% u 2022. stavljajući SAD na 36. mesto po stopi gojaznosti žena, a 10. za muškarce.
Ujedinjeno Kraljevstvo je rangirano na 87. mjestu po stopama gojaznosti kod žena i na 55. mestu po stopama gojaznosti muškaraca, a Kina je na 11. mestu za žene i 52. za muškarce. Stope gojaznosti kod djece u SAD porasle su sa 11,6% na 19,4% kod devojčica – 22. na listi – i sa 11,5% na 21,7% kod dječaka, što ih čini 26. zemljom po visini.
Velika Britanija je rangirana na 72. mestu po najvišim stopama gojaznosti kod djevojčica i na 91. među dječacima, dok je Kina na 99. mestu (od 102) za djevojčice i na 70. mjestu među dječacima.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gojaznost i nedovoljna težina su oba oblika pothranjenosti.
Klimatske promjene, pandemija kovida i rat u Ukrajini potencijalno bi mogli da izazovu porast neuhranjenosti „povećanjem siromaštva i cijene hrane bogate hranljivim materijama“, rekao je Guha Pradipa, koautor studije iz Fondacije za istraživanje dijabetesa u Madrasu.
Šta utiče na ovakve cifre
Milijardu ljudi je širom svijeta živjelo sa gojaznošću 2022. časopisu Lanset. To je 879 miliona odraslih i 159 miliona djece.
Broj odraslih koji su imali nedovoljnu težinu opao je za više od 50% u istom vremenskom periodu.
Prema studiji, broj devojčica ispod potrebne težine pao je za oko 20 odsto, a dječaka za oko 33 odsto. Eritreja i Istočni Timor su imali najviše stope pothranjenih žena, dok su Etiopija i Eritreja imale najviše stope pothranjenih muškaraca, ukupno 20% odrasle populacije u svakoj zemlji.
Zemlje sa najvećom prevalencom pothranjenih djevojčica bile su Indija i Šri Lanka, a Indija i Niger za dječake, gde je više od 15% djece živelo sa gojaznošću.
Povratak na pravi put za postizanje globalnih ciljeva za suzbijanje gojaznosti zahtijevaće rad vlada i zajednica, podržan od strane SZO i nacionalnih agencija za javno zdravlje zasnovane na dokazima“, rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO.
"To zahtijeva saradnju privatnog sektora, koji mora biti odgovoran za uticaj svojih proizvoda na zdravlje. Iako su istraživanja ograničena, postojale su teorije da je pandemija kovida pogoršala gojaznost. Studija sprovedena na zemljama sa visokim dohotkom pokazala je da je pandemija rezultirala blagim porastom gojaznosti, dok je istraživanje sprovedeno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima pokazalo da su se kvalitet ishrane i nedostatak hrane pogoršali nakon pandemije. Međutim, autori Lanset studije nisu sigurni "da li su ovi efekti prolazni ili trajni“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR