Narcisoidni poremećaj ličnosti je mentalno stanje u kojem ljudi imaju nerazumno visok osećaj sopstvene važnosti i vrijednosti.
Narsisoidne ličnosti traže previše pažnje. Žele da im se drugi ljudi neprekidno dive. Iza ekstremnog samopouzdanja kriju nesigurnost u sopstvenu vrijednost. Smeta im i najmanja kritika.
Osobe sa NPL-om mogu biti jako nesrećne i razočarane kada ne dobijaju posebnu pažnju i divljenje za koje vjeruju da zaslužuju. To ih pokreće da nastupaju kao narcisoidni manipulator.
O tome smo razgovarali sa Aleksandrom Vojvodić, diplomiranim psihologom.
Antena M: Šta je zapravo narcisoidni poremećaj ličnosti i koji su simptomi ovog poremećaja ličnosti?
Aleksandra Vojvodić: Narcisoidni poremećaj ličnosti predstavlja složen psihološki izazov, kako za one koji ga imaju, tako i za ljude oko njih.
Razumijevanje suštine ličnosti, kao skupa ustaljenih osobina i načina reagovanja, ključno je za prepoznavanje ovog poremećaja koji karakterišu dominantne crte ličnosti, koje u određenom smislu preuzimaju cjelokupnu sliku pojedinca.
Ovaj poremećaj se dalje ističe kroz pretjerani osjećaj vlastite vrijednosti, ogromnu potrebu za divljenjem i oskudicu empatije, često dovodeći do iskorišćavanja drugih radi ostvarenja ličnih ciljeva.
Posebno je zanimljiva pojava zdrave narcisoidnosti koja, prema nekim teorijama, predstavlja prihvatljiv nivo samopouzdanja i samosvijesti koji ne prelazi u negativne aspekte poremećaja.
Međutim, problem nastaje kada narcisoidnost premaši granice normalnog, značajno utičući na kvalitet života i međuljudske odnose pojedinca.
Antena M: Da li su NLP osobe nasilne?
Aleksandra Vojvodić: Osobe sa narcisoidnim poremećajem nijesu nužno nasilne u tradicionalnom smislu te riječi, ali možemo reći da njihovo ponašanje sadrži elemente emocionalnog i psihičkog nasilja.
Njihova manipulativnost i tendencija da ospore tuđu realnost čini ih emocionalno zlostavljajućim mada ne moraju nužno biti sklone fizičkom nasilju.
Narcisoidni poremećaj ličnosti obuhvata pretjerani osjećaj sopstvene važnosti, veliku potrebu za divljenjem i nedostatak empatije.
Važno je razumjeti da, iako osobe sa NPL mogu djelovati nasilno, nasilje nije definicija narcisizma. Postoje različite forme nasilja, uključujući emocionalno i psihičko, ali one nisu nužno povezane isključivo s NPL.
Antena M: Kako se u partnerskim odnosima prepoznaje osoba sa narcisoidnim poremećajem ličnosti?
Aleksandra Vojvodić: U partnerskim odnosima, narcisoidni poremećaj ličnosti odaje utisak savršenstva, zbog čega ga partner često idalizuje.
Nakon perioda njihovog savršenog ponašanja obično dolazi do naglog preokreta i početka ciklusa manipulacije i dominacije.
Ove veze mogu narušiti mentalno zdravlje i samopouzdanje drugog partnera, ostavljajući osjećaj nedovoljnosti i narušene slike o sebi.
Antena M: Jesu li narcizmu skloniji muškarci ili žene?
Aleksandra Vojvodić : Zanimljivo je da se narcizam ne veže striktno za jedan pol. Iako su ranija istraživanja sugerisala da su muškarci skloniji narcizmu, danas se smatra da ne postoji značajna razlika između muškaraca i žena kada je riječ o ovom poremećaju.
Ovaj balans možda reflektuje promjene u društvenim očekivanjima i normama vezanim za polne uloge.
Važno je naglasiti da, iako se narcisoidne karakteristike mogu primijetiti već u djetinjstvu, dijagnoza poremećaja ličnosti može se postaviti tek u ranom odraslom dobu.
Ova činjenica otvara prostor za razumijevanje i empatiju kao i za pravovremeni tretman, promjenu i razvoj zdravih kapaciteta.
Antena M: Je li narcis zapravo nezrela osoba koja ne prihvata tuđi način razmišljanja?
Vojvodić: Kada govorimo o narcisoidnom poremećaju ličnosti (NPL), često se zaboravlja na važnost empatije i razumijevanja prema osobama koje žive s ovim izazovom.
Podsjećamo da, iako osobe sa NPL mogu imati nedostatak empatije prema drugima, to ne znači da mi kao društvo trebamo imamo isti stav. Naprotiv, važno je pružiti podršku i imati razumijevanje uz zdravu empatiju i jasne granice.
Naša ličnost se formira kroz interakciju s porodicom, okolinom i društvom, i tek u kasnijem dobu postoji mogućnost promjene kroz terapiju i samostalni rad.
Narcisoidni poremećaj ličnosti nije nešto što osoba može birati; on se razvija kao mehanizam odbrane od stvarnosti u kojoj je osoba rasla.
Nerijetko, dojam da je osoba sa NPL nezrela je rezultat nedostatka sposobnosti da reguliše emocije, a taj mehanizam razvijen je kako bi se zaštitili od osećaja nevažnosti.
Antena M: Je li narcis osjećajna osoba, ili je sve privid, manipulacija?
Aleksandra Vojvodić: Jedna od rasprostranjenih zabluda je da narcisi ne osjećaju emocije. Naprotiv, narcisi mogu intenzivno reagovati na emocije, naročito kad su u pitanju kritike ili neuspjesi.
Međutim, osnovni pokretač nije briga za druge, već kako takve situacije odražavaju na njihov lični status i samopouzdanje.
Narcisi se suočavaju sa stalnim strahom od odbacivanja i kritike, što ih čini izuzetno osetljivim na percepciju drugih o njima.
Antena M: Kako se u partnerskim vezama osloboditi osobe sa NLP?
Aleksandra Vojvodić: Ukoliko se već nalazimo u odnosu sa narcističkom osobom, važno je tražiti podršku, bilo da je riječ o prijateljskom savjetu, emocionalnoj podršci ili stručnoj pomoći. Takvi odnosi često ostavljaju tragove na emocionalno stanje osobe, te je stručna pomoć ponekad dobra opcija za prevazilaženje negativnih posljedica.
Razumijevanje pozadine narcisoidnog poremećaja ličnosti, te saosjećanje prema osobama koje pate od istog, ne znači automatski dozvoljavanje manipulacije ili zlostavljanja.
Zdrava empatija i jasne granice nam mogu pomoći da donesemo bolje odluke u odnosu na to koliko smo spremni dopustiti da narcisoidno ponašanje utiče na naš život.
Antena M: Kako reagovati na manipulacije i srušiti ego narcisu?
Aleksandra Vojvodić: Jedan od ključnih elemenata u suočavanju s narcisoidnim poremećajem ličnosti jeste postavljanje čvrstih granica.
Međutim, granice ne moraju isključiti empatiju. Važno je razumjeti da, i sam narcis pati od duboke emocionalne povrede. To, naravno, ne znači da treba opravdati njihovo ponašanje ili dozvoliti da ono negativno utiče na naš život.
Bitno je ne samo štititi se od potencijalne štete koju narcis može nanijeti, već i aktivno raditi na prevenciji takvih situacija.
Postavljanje granica, razumijevanje vlastitih emocija i potreba te izgradnja samopouzdanja su ključni koraci u samozaštiti.
Ako se već nađemo u toksičnom odnosu, psihološka podrška i profesionalno savjetovanje mogu biti od pomoći.
Antena M: Da li se NLP može tretirati i kako?
Aleksandra Vojvodić: Terapija je važan korak u tretmanu narcisoidnog poremećaja ličnosti. Iako osobe sa ovim poremećajem rijetko traže pomoć samoinicijativno, ako se to desi, terapija može znatno poboljšati kvalitet njihovog života, kao i života ljudi oko njih.
Dakle, važno je poslati poruku da postoji pomoć i da se kvalitet života može unaprijediti uz stručno vođenje.
Opširnije o ovoj temi sa Aleksandrom Vojvodić u emisiji Radio terapija koja je na programu Antene M u subotu od 10 sati i 15 minuta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR