Postoje namirnice koje imaju veoma lošu reputaciju. To su one koje obično stavljamo na „crnu listu nezdrave hrane“ i koje, ako ih uopšte konzumiramo, jedemo s osjećajem krivice. Ipak, ta reputacija nije uvijek zaslužena. Neke od ovih „problematičnih“ namirnica zapravo nisu toliko štetne kao što se misli – naprotiv, prema novijim studijama, mogu biti i korisne po zdravlje.
Većina nutricionista je saglasna da etiketiranje hrane kao „dobre“ ili „loše“ nije od pomoći kada je u pitanju postizanje dugoročnih ciljeva ishrane. Kako kaže dr Stiven Dahmer, direktor Centra za integrativnu medicinu Endrju Vajl u Arizoni: „Pokušaj da se potpuno izbace određene namirnice iz ishrane najčešće izaziva nepotrebnu krivicu.“
Dr Dahmer ističe da bi trebalo sagledati širi kontekst u kojem se konzumira određena hrana i balans cjelokupne ishrane: „Fokusirajte se na minimalno prerađene namirnice i slušajte signale koje vam tijelo šalje, kako biste podržali svoje zdravlje i blagostanje, dok uživate – umjereno – u većini stvari.“
Na osnovu toga, evo liste 10 namirnica koje vjerovatno neopravdano smatrate lošim izborom, a koje zapravo mogu imati pozitivan efekat na zdravlje.
10 „zloglasnih“ namirnica koje su zapravo zdrave
Jaja
Smatrana bombom holesterola, ali brojna istraživanja pokazuju da jaja ne povećavaju ukupni nivo holesterola u krvi. Bogata su proteinima, zdravim mastima, vitaminima (A, D, E, B12), holinom i mineralima (selen, cink). Idealno ih je konzumirati kuvana, poširana ili kao kajganu – izbjegavati prženje.
Krompir
Pogrešno etiketiran kao „prazan ugljeni hidrat“. Sadrži vitamin C, kalijum, vlakna, flavonoide i otporni skrob koji poboljšava zdravlje crijeva i osjetljivost na insulin. Najzdraviji je kad se jede ohlađen i sa korom.
Orašasti plodovi
Visoke kalorijske vrijednosti (650–700 kcal/100 g), ali veoma korisni zbog zdravih masti, vlakana, vitamina i minerala. Poboljšavaju zdravlje srca, probavu i ravnotežu šećera. Idealna porcija: 28 g dnevno (šaka). Birati nesoljene i nepržene.
Crna čokolada
Bogata antioksidansima i polifenolima – dobra za srce, mozak i imunitet. Da bi bila zdrava, crna čokolada treba da sadrži najmanje 70% kakaoa. Mlječna i bijela čokolada ne donose iste koristi.
Kafa
Umjereno konzumirana (do 4 šoljice dnevno), bogata je antioksidansima i povezana s manjim rizikom od Alchajmerove, Parkinsonove bolesti, srčanih problema i dijabetesa tipa 2.
Puter
Iako bogat mastima, sadrži korisne masne kisjeline, vitamine A i E i CLA (konjugovana linolna kisjelina) koja jača imunitet i ima antikancerogena svojstva. Najzdraviji je puter od mlijeka krava hranjenih travom. Umjerena upotreba je ključ.
Sir
Dobar izvor kalcijuma, zdravih masti, proteina, vitamina B12 i fosfora. Fermentisani sirevi imaju probiotska svojstva. Mlječni proizvodi generalno mogu doprinijeti zdravlju crijeva i imuniteta ako se konzumiraju umjereno i u kvalitetnoj formi.
Crveno meso
Iako kontroverzno, kvalitetno crveno meso je odličan izvor proteina, B12, gvožđa i cinka. Preporučena količina je 300–600 g nedjeljno za odrasle osobe.
Punomasno mlijeko
Istraživanja pokazuju da mlijeko sa punom masnoćom može pomoći u prevenciji gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Količina i kvalitet su ključni – umjereno konzumirati i kombinovati sa zdravim namirnicama.
Masna riba
Ribe poput lososa i sardina sadrže zdrave masti – omega-3 i mononezasićene kiseline, koje čuvaju zdravlje srca i mozga. Za vegane: slične masne kiseline se nalaze u lanenim sjemenkama, avokadu, orašastim plodovima i algama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR