Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Masovnim udarima na Ukrajinu, Rusija pokazuje potpuno nepoštovanje međunarodnih napora za okončanje rata. Putin i njegova pratnja neće zaustaviti rat i pripremaju nove ofanzivne operacije. Masovni vazdušni napadi na ukrajinske gradove nemaju značajno vojno značenje, već politički i psihološki cilj – potkopati moral Ukrajinaca, zastrašiti i nagovoriti Kijev na predaju.
Bez zaustavljanja vazdušnog terora, Rusija otvoreno ismijava pokušaje pokretanja stvarnog mirovnog procesa. Neki mediji su počeli izvještavati o uslovima predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini. Navodno uključuju zahtjev da se zapadni lideri obavežu na zaustavljanje širenja NATO-a na istok i ukidanje nekih sankcija protiv Rusije. Navodi se da je Putin spreman za mir, ali ne po svaku cijenu. Želi da dobije „pisanu“ obavezu zapadnih država da neće širiti NATO na istok, što bi isključilo članstvo u savezu Ukrajine, Gruzije, Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija takođe želi da Ukrajina bude neutralna, da se neke zapadne sankcije ukinu i da se ruski građani u Ukrajini „zaštite“. Putin razumije da ne može postići mirovni sporazum pod svojim uslovima, ali pokušava svojim vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Evropljanima da će „mir sjutra biti još bolniji“. Putin sada izgleda manje sklon kompromisu oko teritorije; želi da sve četiri regije na istoku Ukrajine, na koje Rusija polaže pravo, budu u potpunosti pod njenom kontrolom.
Prema izvorima Rojtersa u Rusiji, Putin je izrazio spremnost da ide na djelimično rješavanje sukoba, prema kojem bi Moskva pristala da prebaci dio zamrznutih ruskih rezervi u inostranstvu – više od 300 milijardi dolara – kako bi finansirala postratnu obnovu Ukrajine. Ova opcija bi mogla postati klauzula u potencijalnom mirovnom sporazumu. Međutim, Kremlj je spreman da napravi takav potez samo u zamjenu za gore pomenute političke ustupke. Ako Zapad ne pristane na ruske uslove, Kremlj planira da nastavi borbu, demonstrirajući svoju vojnu superiornost.
Moguće je da je ovo reakcija lidera Kremlja na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da se Putin „igra vatrom“. Tramp je prijetio „lošim stvarima“ za Rusiju. Posljednjih dana ovo je bila treća oštra izjava protiv Rusije i Putina lično. Ranije je američki predsjednik izjavio da se Vladimiru Putinu „nešto dogodilo“, nakon čega je „potpuno poludio“, napadajući mirne gradove i sela u Ukrajini. Američki predsjednik je zaprijetio „padom Rusije“ ako želi zauzeti cijelu Ukrajinu.
Dmitrij Medvedev je, kao odgovor na kritike Donalda Trampa upućene lideru Kremlja, rekao jednu zaista lošu stvar – Treći svjetski rat. Specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Kit Kelog, odgovorio je na komentar zamjenika predsjedavajućeg ruskog Savjeta bezbjednosti, nazvavši njegovu izjavu „nepromišljenom“. „Borba protiv straha od Trećeg svjetskog rata je nesrećan, nepromišljen komentar Medvedeva, koji ne ispunjava zahtjeve svjetske sile“, primijetio je. Kelog je dodao da predsjednik Donald Tramp radi na tome da „zaustavi ovaj rat i zaustavi ubijanje“. Takođe je napomenuo da Sjedinjene Američke Države čekaju obećani „memorandum“ o prekidu vatre od Rusije. Specijalni izaslanik američkog predsjednika pozvao je Rusiju da „odmah prekine vatru“.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će nova runda pregovora s Ukrajinom biti najavljena u bliskoj budućnosti. „Još nijesmo došli do faze prekida vatre i privremenog prekida vatre. Prvo, moramo se dogovoriti o tekstovima memoranduma i razviti listu uslova za privremeno primirje“, rekao je sekretar za štampu ruskog diktatora Peskov, lažući da Ukrajina napada stambena područja Ruske Federacije, dok ruska strana napada samo vojne objekte. Po njegovom mišljenju, Rusiji se nameću „zapadne platforme“ za pregovore. Ranije je navedeno da se razmatra nekoliko platformi za moguće razgovore s Rusijom o okončanju rata. Najrealnije su Turska, Vatikan i Švajcarska. Međutim, S. Lavrov je odmah odbacio mogućnost pregovora u Vatikanu, nazvavši ga „previše katoličkim“.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u zvaničnu posjetu Berlinu 28. maja, gdje se sastao s kancelarom Fridrihom Mercem. Nakon sastanka, njemački kancelar izjavio je da će Njemačka podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, a takođe je najavio početak novog oblika vojno-industrijske saradnje između zemalja, naglašavajući da Ukrajina štiti bezbjednost Evrope od „vojnog revizionizma“ Moskve.
Merc je obećao da će Njemačka finansirati „značajan dio“ sredstava za Starlink u Ukrajini. Ministri odbrane obje zemlje takođe će potpisati izjavu o namjeri za kupovinu oružja dugog dometa ukrajinske proizvodnje. „Neće biti ograničenja za oružje dugog dometa, Ukrajina će moći u potpunosti da se brani, a takođe će pogađati vojne ciljeve izvan teritorije Ukrajine. Ovo je početak novog oblika vojno-industrijske saradnje između naših zemalja“, rekao je kancelar. Predsjednik Volodimir Zelenski je, zauzvrat, najavio nove sporazume o protivvazdušnoj odbrani i raketama protivvazdušne odbrane.
Tokom sastanka, političari su razgovarali o podršci Ukrajini i naporima za postizanje prekida vatre. Vlada njemačkoga kancelara ne isključuje mogućnost prebacivanja krstarećih raketa Taurus u Ukrajinu. Ali Berlin ne želi javno raspravljati o ovom pitanju. Podsjetimo, Njemačka je jedan od lidera u pružanju vojne pomoći Ukrajini. Berlin je ukrajinskoj vojsci obezbijedio tenkove, artiljeriju, municiju, protivvazdušne sisteme, uključujući najnovije sisteme protivvazdušne odbrane i rakete za njih, te mnoga druga oružja.
Njemačka planira da finansira razvoj i masovnu proizvodnju krstarećih raketa dometa do 2.500 kilometara u Ukrajini. Berlin pregovara o isporuci dodatnih sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T Ukrajini i izdvojiće 5 milijardi eura za oružje, municiju i satelitske komunikacije za Ukrajinu. Do sada je Njemačka već potrošila oko 5 milijardi eura (2023) i oko 1,6 milijardi eura (2022) na vojnu pomoć Ukrajini. Dodatnih 2,9 milijardi eura izdvojeno je u prve dvije godine rata za zalihe koje će stići 2025–2028.
Njemačka će nastaviti svoju vojnu podršku Ukrajini kako bi se zemlja, koja je postala žrtva ničim izazvanog napada, „mogla zaštititi od ruske agresije sada i u budućnosti“, rekao je šef njemačke vlade. Norbert Röttgen, zamjenik predsjednika vodeće parlamentarne frakcije CDU/CSU, predložio je konfiskaciju 250 milijardi eura ruske suverene imovine u EU za finansiranje obnove Ukrajine. On smatra da takve akcije nijesu u suprotnosti s međunarodnim pravom, jer bi uticale samo na državne fondove agresora, a ne na privatnu imovinu.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, njemački kancelar je rekao da je Kijev već nekoliko sedmica spreman za trenutni i bezuslovni prekid vatre, a ukrajinska strana je „jasno stavila do znanja: niko ne želi mir više od Ukrajine“. Ukrajina nije spremna samo za prekid vatre, već i za sljedeću fazu – tehničke pregovore s Rusijom, bez obzira na njihovu lokaciju. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je tokom razgovora s novinarima da „Ukrajina nije zainteresovana da se SAD povuku iz pregovaračkog procesa između Kijeva i Moskve“.
Osim toga, naglasio je ukrajinski predsjednik, postaje jasno da Moskva stalno odugovlači proces postizanja sporazuma o prekidu vatre, manipulišući mjestom sastanka delegacija i temama za razgovor.
Na primjer, predložena je Ženeva u neutralnoj Švajcarskoj, ali Kremlj insistira na sastanku u Turskoj, koja je članica NATO-a.
Očigledno, Moskva želi pokazati da je izbor mjesta za pregovore njeno isključivo pravo.
Ako su Rusi zaista pripremili svoje prijedloge za Memorandum o okviru za okončanje rata, zašto ga ne dostave Kijevu na razmatranje, a nekim medijima daju neki tekst koji se ne može smatrati službenim na distribuciju.
Ako se ukrajinska delegacija sastane s Rusima u Istanbulu, onda moramo razgovarati o tekstu, a ne samo ga primiti i razići se i ponovo čekati novi dogovor o vremenu i mjestu sljedećih pregovora.
Očigledno je da Moskva ne shvata ozbiljno proces pregovora i polazi od principa "ili po mom ili ništa". Čini se da Kremlj želi postaviti zahtjeve koji su potpuno neprihvatljivi za Kijev, kako bi potom optužio ukrajinsku stranu za ometanje pregovora.
Ali diktati arogantnog stava Ruske Federacije, koji su potpuno u suprotnosti s normama i principima međunarodnog prava, ne mogu se nametnuti bez diskusije.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje moraju pomoći Ukrajini da odgovori na provokativne korake ruske strane i prisiliti je da postigne pravedan mir.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR