Zaa Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
U noći 6. juna Ukrajina je bila izložena još jednom masovnom kombinovanom napadu Rusije. Neprijatelj je napao sa 452 jedinice za vazdušni napad. Konkretno: 407 bespilotnih letjelica Shahed i simulatorskih dronova različitih tipova ispaljeno je iz različitih pravaca sa teritorije Ruske Federacije, Kursk, Orel, Millerovo, Šatalovo, Primorsko-Ahtarsk, pored toga, sa privremeno okupirane teritorije Krima.
Šest balističkih raketa Iskander-M/KN-23 lansirano je iz Kurske i Voronješke oblasti Ruske Federacije; 36 krstarećih raketa X-101 iz aviona strateške avijacije Tu-95MS/Tu-160MS iz vazdušnog prostora Saratovske oblasti, kao i iznad Kaspijskog mora; dvije krstareće rakete Iskander-K iz okruga Džankoj, koji se nalazi na privremeno okupiranoj teritoriji Krima; jedna protivradarska raketa H-31P iz aviona taktičke avijacije iznad Crnog mora.
Zračni napad odbili su avijacija, raketne trupe protivvazdušnog djelovanja, jedinice radio-elektronskog obezbjeđenja i bespilotnih sistema, te mobilne vatrene grupe Odbrambenih snaga Ukrajine. Protivvazdušna odbrana neutralisala je 406 neprijateljskih jedinica za zračni napad: 199 ruskih bespilotnih letjelica Shahed i dronova drugih tipova oboreno je vatrom, 169 je ugušeno jedinicama radio-elektronskog obezbjeđenja; oborene su četiri balističke rakete Iskander-M/KN-23, a još dvije nijesu dosegle ciljeve; uništeno je 30 krstarećih raketa X-101 i dvije krstareće rakete Iskander-K.
Predsjednik Ukrajine Volodimir A. Zelenski izjavio je da teroristička država Rusija ne mijenja svoj stil. Napomenuo je da ruski teroristi granatiraju Ukrajinu od prvog minuta velikog rata.
„Mnogo smo uradili zajedno sa svijetom kako bismo imali priliku da se branimo. Ali sada je trenutak kada Amerika, Evropa i svi u svijetu zajedno mogu zaustaviti ovaj rat vršeći pritisak na Rusiju. Ako neko ne vrši pritisak i daje ratu više vremena da oduzme živote, to je saučesništvo i odgovornost. Moramo djelovati odlučno“, naglasio je Volodimir Zelenski.
Megan Mobbs, kćerka specijalnog predstavnika američkog predsjednika za Ukrajinu Kita Keloga, javno se obratila svom ocu na društvenoj mreži X nakon raketnog i dron napada Ruske Federacije na Ukrajinu.
„Bučna noć u Kijevu, tata! Možda su to eksplozije i pucnjava usred noći, ali imam čudan osjećaj da Rusi ne žele mir“, napisala je Mobbs. Napomenula je da nije napadnut samo Kijev, već i mnogi drugi ukrajinski gradovi.
„Rusija želi da vjerujete da uzvraća udarac, ali precizni udari Ukrajine izvedeni su kao odgovor na neumoljive napade Rusije na civile i tek nakon što je Putin odbio prihvatiti primirje. On samo želi više rata i cijelu Ukrajinu“, dodala je.
„Noćni napad Rusije na ukrajinske civile još jednom pokazuje da međunarodni pritisak na Moskvu mora biti povećan što je prije moguće“, rekao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga, komentarišući noćne udare Rusije na ukrajinske gradove.
„Noću je Rusija 'odgovorila' na uništene avione... napadom na civile u Ukrajini. Pogođeni su Kijev, Lutsk, Lavov, Ternopilj, Černihiv, Kremenčuk i drugi gradovi. Uništene su višespratnice. Oštećena je energetska infrastruktura. Ima mrtvih i ranjenih širom zemlje“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova.
Naglasio je da je razlika između Ukrajine i Rusije u tome što Ukrajina napada legitimne vojne ciljeve, na primjer, avione opremljene za bombardovanje ukrajinske djece. Rusija napada stambena područja, civile i kritičnu infrastrukturu.
„Neprihvatljivo je stavljati Ukrajinu i Rusiju na istu stranu. Rusija je agresor, a Ukrajina se brani. Ukrajinski udari su samoodbrana, dok su ruski udari akti agresije i terora. Noćni napad Rusije na civile još jednom pokazuje da se međunarodni pritisak na Moskvu mora što prije povećati. Jedini argument Rusije je teror. Naš odgovor trebaju biti snažne sankcije koje mogu povećati cijenu rata za agresora, te nova rješenja koja će ojačati odbrambene sposobnosti Ukrajine“, naglasio je ministar vanjskih poslova.
U međuvremenu, sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu stigao je u Sjevernu Koreju i sastao se sa Kim Džong-unom, koji je izjavio da će vlada Demokratske Narodne Republike Koreje podržati stav Rusije, posebno po pitanju rata protiv Ukrajine i drugih međunarodnih pitanja. Prema njegovim riječima, Sjeverna Koreja će se nastaviti pridržavati odredbi bilateralnog sporazuma između Moskve i Pjongjanga. Dvije strane razgovarale su o jačanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i međusobne saradnje u nizu oblasti.
Ova posjeta DNRK bila je druga u posljednja tri mjeseca. Prethodni sastanak Šojgua i Kim Džong-una održan je u martu, kada je potonji potvrdio svoju bezuslovnu podršku ruskom ratu protiv Ukrajine. Kim Džong-un izjavio je da je učešće Sjeverne Koreje u ratu između Rusije i Ukrajine opravdano, nazvavši to vršenjem suverenih prava za odbranu „bratske nacije“. Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno potvrdio da sjevernokorejsko vojno osoblje učestvuje u ratu protiv Ukrajine na strani Rusije.
Tokom svog govora, Putin se zahvalio liderima 13 zemalja koje su poslale predstavnike svojih oružanih snaga da učestvuju u paradi na Crvenom trgu. Posebno je istakao predstavnike Korejske narodne armije, koji, prema njegovim riječima, učestvuju u borbenim operacijama u ratu protiv Ukrajine. Nakon ovih izjava Kremlja, Sjeverna Koreja je zvanično potvrdila slanje svoje vojske u podršku Rusiji. Kim Džong-un ih je nazvao „herojima“.
Kao odgovor, američki State Department saopštio je da je „zabrinut“ zbog direktnog učešća Sjeverne Koreje u ruskom ratu protiv Ukrajine i naglasio da se mora zaustaviti raspoređivanje vojnog prisustva Pjongjanga. Predsjednik Donald Tramp rekao je da je spreman da uvede „oštre“ sankcije protiv Rusije kada mu postane jasno da se mirovni sporazum u Ukrajini ne može zaključiti.
„Kada u određenom trenutku vidim da nećemo sklopiti sporazum... nema zaustavljanja“, odgovorio je Tramp kada su ga pitali o mogućnosti uvođenja sankcija protiv Rusije.
„Bićemo vrlo, vrlo oštri“, primijetio je šef Bijele kuće. Kao odgovor na pitanje o roku koji je spreman čekati, američki predsjednik napomenuo je da je taj rok u njegovoj glavi.
Rusija nastavlja da uništava ukrajinski narod, cinično imitirajući učešće u pregovaračkom procesu, izvodeći još jedno masovno granatiranje ukrajinskih gradova i napadajući civilne objekte u raznim regijama. Petog juna ruske trupe uništile su kuće u Sumima, Černihivskoj oblasti, zgradu regionalne državne uprave u Hersonu, ovo je civilni objekat koji nije obavljao nikakve vojne funkcije. Svakodnevni teror nad civilnim stanovništvom pokazuje da Moskva nastoji dobiti što više vremena za nastavak rata protiv Ukrajine.
Da bi se rat zaustavio, Rusija mora osjetiti pravi teret sankcija i naći se u stvarnoj međunarodnoj izolaciji. Dovoljna i pravovremena vojna pomoć Ukrajini mora uvjeriti agresora da nije sposoban postići nikakve uspjehe na bojnom polju. Kremlj bezobrazno optužuje Ukrajinu za „terorizam“, ali pružajući otpor agresoru, Ukrajina jasno djeluje u okviru međunarodnog prava, posebno člana 51. Povelje UN-a, koji garantuje pravo država na samoodbranu. Ukrajina napada isključivo legitimne ciljeve u Ruskoj Federaciji, koristeći svoje pravo da zaštiti vlastite građane od ruskog raketnog i bespilotnog terora.
Prije tri mjeseca Kijev je zvanično pristao na potpuno i bezuslovno primirje, ali Moskva i dalje ignoriše ovaj prijedlog. Umjesto da preduzme efikasne korake ka miru, Kremlj nastavlja da postavlja apsurdne ultimatume i cinično optužuje Kijev da ne želi mirno rješenje. Jedina strana koja zaista ne želi rješenje je Moskva, a upravo je Rusija odabrala teror kao sredstvo vođenja rata protiv Ukrajine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR