Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Samit šefova država i vlada zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza počeo je u Hagu. Uoči samita, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je na konferenciji za novinare da se "sastajemo u zaista istorijskom trenutku, kada našu sigurnost ugrožavaju značajni i rastući izazovi. Kako svijet postaje sve opasniji, lideri zemalja saveza donijeće hrabre odluke o jačanju kolektivne odbrane, čineći NATO jačom, pravednijom i smrtonosnijom unijom. To će uključivati novi ambiciozni plan ulaganja u odbranu, koji će postaviti mjerilo za ulaganja u odbranu do 5% BDP-a", rekao je.
Osim toga, Rutte je naglasio da će na samitu u Hagu saveznici potvrditi svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini i potrebu da se Kijevu obezbijedi sve što mu je potrebno da zaštiti danas od agresije i odvrati u budućnosti. Rutte je takođe izvijestio da je završna deklaracija utvrdila da "najznačajnija i neposredna prijetnja s kojom se suočava savez ostaje Ruska Federacija. Moskva nastavlja ratovati protiv Ukrajine uz podršku Sjeverne Koreje, Irana i Kine, kao i Bjelorusije", zaključio je šef NATO-a.
Ujutro prvog dana samita održan je Građanski forum. Zatim je održan Forum odbrambene industrije, gdje su razmatrana pitanja jačanja industrijske baze proizvodnje oružja od strane zemalja članica saveza i kvalitativnog tehničkog unapređenja postojećih modela oružja i stvaranja novih koji odgovaraju novim izazovima osiguranja sigurnosti u Sjevernom Atlantiku. Zatim je, na nivou ministara vanjskih poslova, održan sastanak Vijeća Ukrajina-NATO i poseban sastanak na nivou ministara odbrane zemalja članica saveza. Takođe, M. Rutte, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i Evropskog vijeća António Costa održali su sastanak s predsjednikom Ukrajine. Sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na nivou šefova država i vlada održaće se sljedećeg dana. Takođe, 25. juna održaće se poseban sastanak predsjednika Ukrajine s generalnim sekretarom NATO-a i liderima pet ključnih zemalja Saveza - Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Na samitu u Hagu glavna pitanja su povećanje potrošnje na odbranu, jačanje kapaciteta odbrambene industrije u zemljama Saveza i nastavak pomoći Ukrajini. „Ukrajina prenosi važno borbeno iskustvo protiv ruskog agresora saveznicima NATO-a i postala je najveći proizvođač oružja u Evropi.“ Ovo je u Hagu izjavio generalni sekretar Alijanse, Mark Rutte, tokom govora na Građanskom forumu u okviru samita NATO-a. Ovako je odgovorio na pitanje moderatora sastanka da li Alijansa smatra da se Ukrajina od potrošača pretvorila u doprinosnika sigurnosti.
„Ukrajina se neće pridružiti Sjevernoatlantskom savezu u bliskoj budućnosti. Međutim, samom Savezu je potreban prijem Ukrajine u NATO.“ Ovo je izjavio predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za američku televizijsku kuću Sky News. Želja Kijeva da postane dio vojnog bloka je „trenutno neostvariva“. Istovremeno, V. Zelenski je napomenuo da je za članice NATO-a korisno imati saveznika poput Ukrajine - sa zapadnim oružjem i vojnom opremom, sa novim tehnologijama koje partneri još nemaju.
„Ovo je zapravo jačanje NATO-a“, rekao je ukrajinski predsjednik. Osim toga, treba uzeti u obzir da ukrajinski vojnici imaju 10 godina stvarnog borbenog iskustva u ratu sa Rusijom. „Nije riječ samo o bojnom polju. Riječ je i o ekonomiji, o preživljavanju, o sajber napadima, o bankarskom sistemu, energetskom sektoru“, dodao je. Predsjednik Ukrajine izrazio je nadu u lični susret s Donaldom Trumpom tokom samita NATO-a i da će američki predsjednik razumjeti važnost podrške Ukrajini kao savezniku Sjedinjenih Država, napominjući da „ne zna kakav odnos Trump ima s Putinom... Postoje različiti signali o tome, ali se nadamo da predsjednik Trump razumije: Ukrajinci su saveznici SAD-a, a pravi egzistencijalni neprijatelj Amerike je Rusija. SAD i Ruska Federacija mogu biti partneri kratko vrijeme, ali nikada neće biti prijatelji“, naglasio je šef ukrajinske države. Volodimir Zelenski je u intervjuu skrenuo pažnju na mogući ruski napad na države članice NATO-a u narednih pet godina, izražavajući uvjerenje da bi takav korak mogao biti Putinov pokušaj da testira snagu saveza.
Istovremeno, ekonomski modeli Bloomberg Economicsa pokazuju moguće gubitke svjetskog BDP-a do 1,5 triliona dolara u slučaju potpunog ruskog rata protiv Evrope. Ruska Federacija aktivno povećava proizvodnju artiljerijskih granata, dronova i raketa. Obim proizvodnje će uskoro premašiti potražnju, čak i uzimajući u obzir ukrajinski front. Dodatnu uzbunu izazvale su zajedničke akcije SAD-a i Izraela protiv Irana - saveznika Moskve.
Putin izgleda samouvjerenije i spremnije da brani proširene ambicije. Prema portalu, Donald Trump bi u Hagu trebao potvrditi svoju posvećenost Članu 5 - "kolektivnoj odbrani" saveznika. Istovremeno, i Evropa je zabrinuta zbog promjena u njegovom stavu, kada je na samitu G7 u Kanadi američki predsjednik direktno doveo u pitanje odsustvo Rusije u grupi. Evropski lideri sumnjaju u efikasnost američkih garancija. Ratni scenario mogao bi testirati reakciju ne samo SAD-a, već i svih zemalja NATO-a. Za mnoge je jasno da bi baltičke zemlje mogle postati glavna žrtva Moskve. Male, ali strateški važne, Estonija, Latvija i Litvanija su u prvom planu rizika. Na njihovoj teritoriji žive značajne rusofonske zajednice, a granice s Ruskom Federacijom i Bjelorusijom nisu baš vojno zaštićene.
Prema riječima njemačkog kancelara Friedricha Merza, Rusija bi mogla pokušati agresiju ovdje u narednih pet godina, što će prisiliti ove zemlje i partnere u savezu da preduzmu hitne mjere. Hibridni napadi i zauzimanje strateških tačaka nisu isključeni. Jedan od alarmantnih scenarija: ruski vozovi će biti zaustavljeni na Baltiku, a zatim će trupe biti uvedene pod krinkom ruske zaštite. Nakon toga bi mogla uslijediti potpuna blokada, zauzimanje ostrva i Suwalskog koridora, uskog pojasa teritorije koji odvaja Kalinjingradsku oblast od Bjelorusije, gdje će se ove jeseni održati velike zajedničke vojne vježbe bjeloruske i ruske vojske.
NATO će očigledno pokrenuti Član 5, ali rat će početi odmah i biće hibridan s udarima na infrastrukturu, komunikacijske sisteme i, naravno, na podmorske kablove u Baltičkom moru. Bloomberg Economics procjenjuje direktne gubitke u prvih 12 mjeseci rata na smanjenje globalnog BDP-a za 1,3-1,5%, što je približno 1,5 triliona dolara. Ovo se može uporediti sa posljedicama velike ruske invazije na Ukrajinu. Industrija i trgovina u baltičkim zemljama mogle bi pasti za 43%, EU bi izgubila oko 1,2% BDP-a, Rusija - samo 1%.
SAD i Kina će takođe osjetiti negativne posljedice: finansijska tržišta će pasti, cijene energije će porasti, krediti će postati skuplji. Stoga se postavlja pitanje kako izaći iz ove situacije. Brisel shvata da je hitno potrebno ojačati istočni bok NATO-a. Osim toga, ukupno finansiranje svih odbrambenih troškova se povećava. NATO planira potrošiti najmanje 3,5% BDP-a na odbranu, plus još 1,5% na infrastrukturu, civilnu odbranu i sajber sigurnost. Baltičke države preispituju zabrane protivpješadijskih mina, kupuju nove sisteme protivvazdušne odbrane i jačaju kopnene snage.
Razmatraju se zajednički bataljoni i baze duž ruske granice. Uprkos postojećim prijetnjama, neki evropski lideri se nadaju mirnom rješenju. Ali to će zahtijevati konsenzus između Sjedinjenih Država, EU i Kine kao posrednika. U međuvremenu, Moskva jača svoj vojni položaj: modernizuje svoju nuklearnu bazu u Kalinjingradu, gradi infrastrukturu duž svoje sjeverozapadne granice i povećava svoje kapacitete. Sjedinjene Države i Evropa, svjesne prijetnje, pojačavaju odbranu. Ukrajina dobija podršku, sankcije protiv Rusije se pooštravaju, a istočni bok NATO-a se priprema za najgore moguće scenarije.
"Evropa je na pragu nove faze - potrebna je aktivna odbrana i diplomatska jasnoća. Rat može izbiti iznenada, ali još uvijek postoji šansa da se spriječi", zaključuje se u publikaciji.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR