Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Sedamdeset šesti samit NATO-a nastavio je rad u holandskom gradu Hagu. Održana je plenarna sjednica. Glavna tema bila je povećanje izdvajanja za odbranu. Saveznici su takođe razgovarali o podršci Ukrajini. Sastanak je trajao 2,5 sata, nakon čega je održana završna konferencija za novinare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea. Pored sastanka s američkim liderom, program predsjednika Ukrajine uključivao je i sastanke s premijerima Nizozemske, Danske, Novog Zelanda i kancelarom Njemačke. Održan je i sastanak u formatu E5 - uz učešće lidera Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i generalnog sekretara NATO-a.
Održan je i drugi format - N5 uz učešće šefova ministarstava vanjskih poslova nordijskih zemalja. Uoči samita, predsjednik Ukrajine obratio se učesnicima plenarne sjednice Foruma odbrambene industrije, a zatim - Senatu i Predstavničkom domu nizozemskog parlamenta. Takođe, na marginama samita, Volodimir Zelenski sastao se sa senatorima američkog Kongresa, kao i s predsjednikom Francuske. Predsjednik Ukrajine imao je audijenciju kod kralja Vilema-Aleksandera od Nizozemske tokom službene večere povodom otvaranja NATO samita.
Tokom sastanka s premijerom Nizozemske Dikom Šofom, predsjednik Ukrajine je istakao da se Hag prvenstveno povezuje s pravdom i pravičnošću. „Nastavićemo raditi na osiguravanju pravde i pozivanju Rusije na odgovornost za njene zločine. Ovo je važno za cijelu Evropu i cijeli svijet“, naglasio je Volodimir Zelenski. Dik Šof izrazio je saučešće Ukrajini u vezi s nedavnim ruskim napadima. „Ovo vrlo jasno pokazuje: moramo se ujediniti protiv ruske agresije kako bismo se oduprli.
Nizozemska je uvijek podržavala Ukrajinu i činiće to i u ratnim i u mirnim vremenima - finansijski, vojno i politički“, istakao je. Volodimir Zelenski zahvalio se Nizozemskoj na pomoći, koja će ove godine iznositi 2,25 milijardi eura. Osim toga, lideri su razgovarali o izgledima za zajedničku proizvodnju dronova u Nizozemskoj za Ukrajinu korišćenjem ukrajinske tehnologije. Volodimir Zelenski je istakao da Rusija ne planira stati u svojim agresivnim namjerama prema Ukrajini, o čemu svjedoče i najnovije izjave i postupci Vladimira Putina. Stoga je moguće prisiliti agresora na stvarne mirovne pregovore samo koordinisanim pritiskom, posebno sankcijama, koje bi trebale biti usmjerene na energetski i bankarski sektor Ruske Federacije, te na flotu u sjeni. Osim toga, potrebno je smanjiti maksimalnu cijenu ruske nafte.
Volodimir Zelenski i danska premijerka Mete Frederiksen razgovarali su o trenutnim potrebama ukrajinske vojske. Danska će postati prva zemlja s kojom će se uspostaviti zajednička proizvodnja dronova i raketa dugog dometa izvan Ukrajine. Ove godine Danska će izdvojiti 1,26 milijardi eura za ukrajinsku proizvodnju dronova dugog dometa. Osim toga, Zelenski i Frederiksen razmijenili su mišljenja o planovima za dansko predsjedavanje Savjetom EU, koje će početi 1. jula. Glavni fokus je brz napredak na putu evropskih integracija i otvaranje svih pregovaračkih klastera. Mete Frederiksen uvjerila je u kontinuiranu podršku Ukrajini i da je Danska prva koja se pridružila inicijativi "Gradimo s Ukrajinom". S premijerom Novog Zelanda, predsjednik Zelenski je takođe razgovarao o ulaganju u proizvodnju vojne opreme u Ukrajini i inicijativi koja će pomoći u borbi protiv iranskih "Šaheda" kojima Rusija granatira ukrajinske gradove.
Šefovi ministarstava vanjskih poslova nordijskih zemalja izdali su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na "trenutni i bezuslovni prekid vatre u Ukrajini". Naglasili su da je to neophodan uslov za početak pregovora o "pravednom i trajnom miru". Ministri su naglasili da je to moguće samo pod dva ključna uslova. Prvo, pet skandinavskih zemalja već je obećalo više od 15 milijardi dolara vojne podrške Ukrajini do 2025. godine - i spremne su se dodatno obavezati. Drugo, pritisak na rusku ratnu ekonomiju mora se pojačati.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute otvorio je samit Alijanse napominjući da se rat Ruske Federacije protiv Ukrajine nastavlja u punom obimu i da "agresivna grupa protivnika" nastoji podijeliti i izazvati Alijansu, dodajući da je saradnja između Sjeverne Amerike i Evrope "dobitna kombinacija". Rute je pozdravio cilj trošenja 5% BDP-a na odbranu, dodajući da će se države članice Alijanse složiti da dodatno povećaju proizvodnju za odbranu. "Naše odluke takođe uključuju nastavak podrške Ukrajini, promoviranje pravednog i trajnog mira. Pozivamo Rusiju da zaustavi agresiju protiv Ukrajine", rekao je generalni sekretar NATO-a. Alijansa mora osigurati da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da spriječi ruskog diktatora Vladimira Putina da pokuša još jednu invaziju.
U poruci predsjedniku Donaldu Trampu, Rute je rekao da je liderstvo Bijele kuće po tom pitanju dovelo do dodatnih 1 bilion dolara potrošnje evropskih saveznika od 2016. godine i da će "današnje odluke donijeti bilione više našoj kolektivnoj odbrani kako bi potrošnja između Sjedinjenih Država i naših saveznika bila ravnopravnija i pravednija".
Na samitu je usvojena završna deklaracija u kojoj se navodi da smo se "mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, okupili u Hagu kako bismo potvrdili našu posvećenost NATO-u, najjačem savezu u historiji, i transatlantskoj vezi. Potvrđujemo našu nepokolebljivu posvećenost kolektivnoj odbrani, kako je utvrđeno u članu 5. Vašingtonskog sporazuma - napad na jednog je napad na sve. Ostajemo ujedinjeni i nepokolebljivi u našoj odlučnosti da zaštitimo milijardu naših građana, branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju. Ujedinjeni suočeni s ozbiljnim prijetnjama i sigurnosnim izazovima, uključujući dugoročnu prijetnju Rusije euroatlantskoj sigurnosti i kontinuiranu prijetnju terorizma, saveznici se obavezuju da će godišnje ulagati 5% BDP-a u osnovne odbrambene potrebe. Saveznici se slažu da će obaveza od 5% uključivati dvije glavne kategorije odbrambenih ulaganja. Saveznici će godišnje izdvajati najmanje 3,5% BDP-a, na osnovu dogovorene definicije odbrambenih troškova NATO-a do 2035. godine, kako bi zadovoljili osnovne odbrambene potrebe i postigli NATO ciljeve. Saveznici će godišnje izdvajati do 1,5% BDP-a za zaštitu kritične infrastrukture, mreža, osiguranje, civilnu spremnost i otpornost i jačanje odbrambeno-industrijske baze. Saveznici potvrđuju svoju posvećenost podršci Ukrajini, čija sigurnost doprinosi našoj, i u tu svrhu će uključiti direktne doprinose ukrajinskoj odbrani i odbrambenoj industriji prilikom izračunavanja odbrambenih troškova”.
Nakon potpisivanja zajedničke deklaracije nakon samita NATO-a, Mark Rute se obratio novinarima, gdje je dao nekoliko izjava u vezi s Ukrajinom. Prema njegovim riječima, NATO čvrsto stoji na strani Kijeva, saveznici su posvećeni pružanju rekordne količine pomoći Ukrajini. "Naša snažna poruka V. Zelenskom i ukrajinskom narodu je da Ukrajina ima našu kontinuiranu podršku, uključujući preko 35 milijardi eura obećanih za ovu godinu, a još više će doći nakon svega ovoga. Vojna pomoć Ukrajini ove godine će premašiti prošlogodišnjih 50 milijardi dolara", rekao je Rute. Prema njegovim riječima, cilj Alijanse je da nastavi podržavati borbu Kijeva protiv Moskve sada kako bi Ukrajina mogla postići trajni mir u budućnosti.
Uoči samita moglo bi doći do određenih neslaganja između administracije predsjednika SAD-a i predstavnika evropskih zemalja, ali je nakon dolaska u Hag, Donald Tramp potvrdio svoju posvećenost članu 5. Povelje NATO-a. Tokom opšte diskusije, američki predsjednik je rekao da Sjedinjene Američke Države ostaju uz države članice Alijanse do kraja. Posebno, tema je bio fundamentalni princip kolektivne odbrane, kada se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice Alijanse. Donald Tramp je, na zatvorenom sastanku sa svojim kolegama iz rukovodstva NATO-a, rekao da se nešto mora učiniti po pitanju Ukrajine, budući da je situacija tamo "potpuno van kontrole". Trampovu izjavu saveznici su doživjeli kao "pozitivan znak saradnje s Ukrajinom od strane američkog predsjednika". Osim toga, Tramp je ovogodišnji samit NATO-a nazvao velikim uspjehom.
Sastanak između V. Zelenskog i D. Trampa održan je u Hagu. Ukrajinski lider ga je nazvao "dugim i značajnim". "Obradili smo sva zaista važna pitanja. Razgovarali smo o tome kako postići prekid vatre i postići pravi mir, kako zaštititi naš narod", napisao je V. Zelenski, dodajući da Kijev "cijeni pažnju" i spremnost Vašingtona "da pomogne u približavanju mira". Američki predsjednik je rekao da je "samo želio pitati o poslovima V. Zelenskog. Bio je to divan sastanak. Mislim da je ovo odlično vrijeme za zaustavljanje rata. Možda ću razgovarati s predsjednikom Putinom da se zaustavi rat", rekao je i napomenuo da Zelenski "vodi tešku bitku, ali je u njoj uspješan". "Rat u Ukrajini je teži od drugih ratova. Vrlo je teško s Putinom", naglasio je Tramp. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da "ostaje da se vidi" hoće li SAD ove godine osigurati sredstva za odbranu Ukrajine. Takođe je napomenuo da Putin treba zaustaviti rat, jer "ljudi umiru u velikom broju" i komentarisao nedavne ruske napade na Kijev, naglašavajući da ti napadi uzrokuju žrtve. Osim toga, napomenuo je da "Ukrajinci žele dobiti Patriot rakete. Vidjećemo. I nama su potrebne, isporučujemo ih Izraelu, vrlo su efikasne. Naravno da ih žele dobiti. To je vrlo dobro pitanje. Želim da ih možemo osigurati".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR