Za Antenu M piše: Olrksandr Levčenko
Dana 6. i 7. jula 2025. godine, u Rio de Žaneiru je održan 17. samit BRICS-a pod predsjedavanjem Brazila. Savez zemalja globalnog juga BRICS-a (Brazil – Rusija – Indija – Kina – Južna Afrika) nastao je 2006. godine kao protivteža ekonomskoj dominaciji Kolektivnog Zapada. Članstvo je moguće samo uz poziv. Pored gore navedenih zemalja, BRICS sada uključuje Saudijsku Arabiju, Etiopiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat i Indoneziju. Argentina se povukla iz učešća 2024. godine. Postoji i kategorija partnerskih država. Trenutno su to: Bjelorusija, Bolivija, Tajland, Malezija, Uzbekistan, Uganda, Kazahstan, Vijetnam, Nigerija. Nominalni BDP pet glavnih članica BRICS-a iznosi preko 28 triliona dolara, dok G7 čini preko 51 trilion dolara. Istovremeno, većina ekonomske moći ovog udruženja otpada na Kinu, naime – više od 60% ukupnog BDP-a zemalja članica Organizacije. Dakle, trenutno, zapadni svijet, predvođen G7, i dalje zadržava moćniju poziciju od zemalja globalnog juga, čije interese BRICS pokušava da promoviše.
Dnevni red samita uključivao je pitanja reforme globalnog upravljanja, održavanja mira i bezbjednosti, jačanja multilateralizma, razvoja vještačke inteligencije, klimatskih promjena i globalnog zdravlja. Zamišljen prije dvije decenije kao forum za brzorastuće ekonomije, BRICS se danas pretvorio u upravljanu protivtežu zapadnoj civilizaciji. Istovremeno, za zemlje globalnog juga, Rusija i BRICS se pozicioniraju kao simbol borbe protiv Starog svijeta i njegovog sistema kolonijalnih međunarodnih odnosa. Rusija pokušava da igra glavnu ulogu u oblikovanju dnevnog reda samita, namećući svoju volju drugim članicama grupe, postepeno je transformišući u strukturu koja se protivi tradicionalnim formatima G7 i STO-a. Stoga bi Evropa trebalo da ojača koordinaciju s partnerima iz G7, proširi multilateralne trgovinske saveze i podrži reformu globalnih institucija kako bi spriječila pomjeranje međunarodnih trgovinskih pravila. Evropa hitno treba da ulaže u tehnološko liderstvo kako bi održala konkurentnost i suprotstavila se rastućem uticaju BRICS-a na globalnu ekonomiju.
U stvari, samit BRICS-a koji je završen u Rio de Žaneiru nazvan je slabim. I ne toliko zato što Putin nije došao na njega zbog prijetnje hapšenjem po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, već i zbog odsustva kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji je prethodno prisustvovao svim samitima 12 godina zaredom. BRICS je sve više podijeljen na antizapadnu Rusiju i Kinu i prozapadnu Indiju i Brazil, i nikada nije postao prava organizacija. Nema ni povelju ni sekretarijat. Ideja o zajedničkoj valuti BRICS-a je zaustavljena. Rusija želi da se BRICS razvije u pravu organizaciju, ali Kina i Indija to ne žele. „BRICS značajno nadmašuje druga udruženja u pogledu pariteta kupovne moći, na primjer, G7“, uporno je Putin uvjeravao učesnike samita u svom video-obraćanju. Međutim, ovo je primitivna manipulacija. Zanimljiv je i drugi manipulativni aspekt koji Putin koristi, govoreći o „ekonomskom rastu BRICS-a“. Uostalom, lavovski dio toga otpada na Kinu. To jest, kada govori o „moći BRICS-a“, Putin prvenstveno misli na moć NR Kine. Naravno, stidljivo je ćutao o ruskoj ekonomiji, koja više ne može da izdrži rat u Ukrajini.
Vrijedi pomenuti ideju o „dedolarizaciji svjetske ekonomije“, koja se već dugo „kuva“ u Moskvi. Došlo je do te mjere da je Ruska Federacija svojevremeno predložila „stvaranje BRICS valute“. Još u decembru 2024. godine, zvanični predstavnik Kremlja Peskov objasnio je njenu neophodnost rekavši da „svijet doživljava eroziju povjerenja u dolar i euro, mnoge zemlje sumnjaju u njihovu pouzdanost“. U stvari, udio dolara u svjetskim rezervama u to vrijeme bio je veći od 5%, a u međunarodnim obračunima – oko 50%, ako primamo međunarodna plaćanja putem SWIFT-a. Zanimljivo je da je Kremlj „eroziju dolara“ povezao s izjavom tada izabranog, ali ne i inaugurisanog predsjednika SAD D. Trampa.
Tramp je tada odmah zaprijetio zemljama BRICS-a visokim tarifama u slučaju stvaranja vlastite jedinstvene valute, alternative dolaru. Vlada Južnoafričke Republike je tada odmah objavila da nema planove za „BRICS valutu“. Prošlog oktobra, na samitu BRICS-a u Kazanju, Putin je uvjeravao Dilmu Rusef, šeficu Nove razvojne banke (BRICS Banka), da „prelazak na obračune u nacionalnim valutama omogućava smanjenje geopolitičkih rizika i povećanje finansijske nezavisnosti zemalja članica organizacije“. Putinova računica bila je primitivna: očajnički su mu bile potrebne investicije zemalja članica BRICS-a u Ruskoj Federaciji. Međutim, Rusef je izjavila da „banka ne razmatra mogućnost realizacije novih projekata u Rusiji, jer posluje u skladu sa sankcijama uvedenim na globalnim finansijskim i tržištima kapitala“. Od tada su se stvari za Rusiju samo pogoršale.
Stoga je Lavrovljeva nova demagogija na samitu u Brazilu o „padu povjerenja u dolar“ već dobila odgovor i od Trampa, koji je upozorio da će se „svaka zemlja koja podržava politiku BRICS-a suočiti s dodatnom tarifom od 10%“. Putin je odmah komentarisao Trampovu prijetnju. Rekao je da zemlje BRICS-a nikome ne prijete. Kina je reagovala na isti način.
Nije prvi put da BRICS skreće pažnju na nejednakost u pravilima svjetske trgovine, potrebu za reformom UN-a, posebno Savjeta bezbjednosti. Članice ovog saveza zahtijevaju da globalni Jug, posebno Brazil i Indija, budu šire zastupljeni tamo. Nijedna od zemalja članica još nije osudila Rusku Federaciju zbog agresije na Ukrajinu; u UN-u ili podržavaju Rusku Federaciju ili se uzdržavaju od glasanja o ratu u Ukrajini. Zemlje saveza su takođe ponovile svoju namjeru da sarađuju radi bezbjednosti, što je nagovještaj na perspektivu konkurencije s NATO-om. Sjedinjene Američke Države pokušavaju da presretnu ovaj trend jačanjem svojih saveznika u azijsko-pacifičkom regionu, na primjer, Japana i Filipina. I kineski premijer Li Kećijang pozvao je na... „zaštitu mira i spokoja širom svijeta“. Istovremeno, dokument izražava zabrinutost zbog „trenutnog trenda kritičnog povećanja globalnih vojnih troškova“ na štetu adekvatnog finansiranja zemalja u razvoju. Ovo je direktan napad na EU, Veliku Britaniju, SAD, a odvojeno – na Trampa, koji zahtijeva naglo udvostručavanje članarina za NATO.
Učesnici BRICS-a osudili su napade na civilnu infrastrukturu u Iranu i na „miroljubiva nuklearna postrojenja“ pod garancijama nuklearne bezbjednosti IAEA. Stav o Ukrajini jasno je pokazao „pravdu“ novog multipolarnog svijeta na djelu. Učesnici samita oštro su osudili napade na mostove i željezničku infrastrukturu, koji su, po njihovom mišljenju, namjerno usmjereni protiv civila u Brjanskoj, Kurskoj i Voronježskoj oblasti Ruske Federacije. U dokumentu se napominje da su ovi „napadi“, koji su se dogodili 31. maja, kao i 1. i 5. juna, doveli do brojnih žrtava među civilnim stanovništvom, uključujući djecu.
Međutim, deklaracija ne ukazuje direktno na to ko je kriv. Ali podsjetimo se da je Rusija početkom juna 2025. prijavila dva incidenta urušavanja mostova. Prvi se dogodio uveče 31. maja u Brjanskoj oblasti. Tamo su ostaci drumskog mosta pali na putnički voz: 7 osoba je poginulo, a 69 je povrijeđeno. Drugi incident dogodio se u noći 1. juna u Kurskoj oblasti, gdje je teretni voz pao na put. Oba incidenta su prvobitno klasifikovana kao teroristički napadi upotrebom bombe. Međutim, Istražni komitet Rusije je kasnije uklonio pominjanje bombe iz svog izvještaja. A sada, nakon manipulacija Moskve, u dokumentu samita pojavljuje se pominjanje mostova, a za incidente su krive ruske vlasti. A da ne pominjemo terorističke raketne napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine u trajanju od tri i po godine, usljed kojih su poginule desetine hiljada ukrajinskih civila, uključujući djecu. Ali to nije zaista zabrinulo učesnike samita.
U vezi sa rusko-ukrajinskim ratom, lideri BRICS-a naglasili su potrebu za „mirnim rješavanjem sukoba kroz dijalog i diplomatiju“. U tom kontekstu, istakli su afričku „mirovnu inicijativu“ i grupu „Prijatelji mira“. Rat u Ukrajini više nije pomenut.
U međuvremenu, zemlje BRICS-a osudile su napad na Iran, Džamu i Kašmir i pozvale na... uspostavljanje nezavisne Države Palestine unutar međunarodno priznatih granica iz 1967. godine, uključujući Pojas Gaze i Zapadnu obalu s Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom.
Suzdržanost samita u Rio de Žaneiru bila je u suprotnosti s prošlogodišnjim sastankom, koji je Rusija organizovala u Kazanju. Brazil je iskoristio samit za promociju reformi globalnog upravljanja, a ne za kritiku Zapada. Odsustvo Putina i Sija čini se da je čak ojačalo poziciju Brazila kao neutralnog moderatora u novom multipolarnom svijetu. Ruski diktator nije došao jer se bojao hapšenja, a kineski lider Si nije se ni pokušao pretvarati da je zainteresovan. U stvari, fokus samita bio je na prozapadnom brazilskom predsjedniku Luli da Silvi i indijskom premijeru Modiju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR