Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Brojni mediji i Telegram kanali objavili su informaciju da je penzionisani ruski general Leonid Ivašov ponovo oštro kritikovao Vladimira Putina i rat protiv Ukrajine, nazivajući ga „katastrofom“ i optužujući Kremlj da vodi zemlju ka „strateškom porazu“. Još u januaru 2022. godine, mjesec dana prije početka potpune invazije, Ivašov je javno upozorio da će rat „ugroziti sam opstanak Rusije“ i pozvao Putina da podnese ostavku. Gotovo četiri godine rata u Ukrajini nijesu promijenile generalov stav. U novoj izjavi naglasio je da je Putin ranije rekao da će strateški poraz dovesti do kolapsa Rusije.
„Ali nije objasnio šta je strateški poraz. Međutim, naša međunarodna izolacija i činjenica da stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a podržavaju Ukrajinu već su strateški poraz“, primijetio je general. Ivašov je ismijao prijetnje Kremlja o „nenadmašnim“ nuklearnim sistemima i tvrdnje o sposobnosti uništenja Sjedinjenih Država i Zapada. „Držimo se krstareće rakete Burevestnik na nuklearni pogon i nuklearnog torpednog drona Posejdon kao slamke spasa. Ali Sjedinjene Države će nas moći uništiti prije nego što ove rakete stignu do cilja. Ako ih uopšte uspijemo lansirati“, rekao je. Uprkos izvještajima da bi ruske trupe mogle zauzeti Pokrovsk, ključno transportno čvorište u Ukrajini, Ivašov je takve uspjehe nazvao beznačajnim. „Napredak u blizini Pokrovska je samo taktička epizoda. Nemamo operativno-taktičkih uspjeha, a na strateškom nivou trpimo poraz u svim smjerovima“, zaključio je general.
A u ovom trenutku, klanovski sistem vlada u svim sektorima Rusije, pri čemu je 58% sadašnjih zvaničnika nasljedno iz sovjetskih nomenklaturnih dinastija. Tri četvrtine ruskih zvaničnika imaju rođake koji rade u vladi ili državnim poslovima. Ovo je 10. novembra izvijestio The Moscow Times, pozivajući se na studiju publikacije Projekat, koja je ispitala biografije 1.329 zvaničnika. Napominje se da porodične veze elite pokrivaju gotovo sve sektore Rusije – industriju, finansije, odbranu, energetiku, poljoprivredu, medije i društvene mreže.
Istovremeno, istorija klanova seže još u doba Sovjetskog Saveza – 58% sadašnjih zvaničnika su nasljednici sovjetskih nomenklaturnih dinastija koje su obavljale visoke funkcije još u vrijeme SSSR-a. Studija pokazuje da su strukture s najviše klanova Savjet Federacije (86% ima rođake na vlasti), Državna Duma (84%), Predsjednička administracija (85%) i Predsjednički kabinet (68%). Među policijskim službenicima i sudijama 74% je takvih, među guvernerima 69%, a među članovima vlade 61%. Među 25 najviših zvaničnika s najvećim brojem rođaka na vlasti predvodi šef Čečenije, Ramzan Kadirov, koji je pomogao 96 članova svoje porodice da pronađu posao. Kavkaz je lider u promociji klanova. Uz Kadirova, još deset državnih službenika s Kavkaza, uključujući senatora i milijardera Sulejmana Kerimova, osiguralo je zaposlenje za 191 rođaka.
Drugu najveću dinastiju u zemlji, prema Projektu, stvorio je ruski predsjednik, koji ima 27 rođaka na vlasti i u biznisu. Njegov klan se proteže i na đecu dalekih rođaka. Na primjer, 25-godišnji Denis Putin, sinovac, preselio se u firmu Sibur 2024. godine, đe je preuzeo poziciju menadžera projekta sa platom od 600–800 hiljada rubalja mjesečno. Ima udio (10%) u kompaniji Šeremetjevo, koja upravlja istoimenim poslovnim kompleksom u blizini poznatog aerodroma.
Denisov otac je Mihail Putin, zamjenik predsjednika Gasproma. Đeca sestara Mihaila Putina, rođaka lidera Kremlja, takođe su postigla značajan karijerni napredak. Ana Civiljeva, kćerka Jevgenija Putina i sestra Mihaila, trenutno obavlja funkciju zamjenice ministra odbrane. Njen suprug Sergej Civiljev vodi Ministarstvo energetike. Druga sestra Mihaila Putina i Ane Civiljeve je Tatjana Ptašuk. Njena kćerka, Jelena Židkova, obavlja funkciju medicinskog direktora u Ruskim željeznicama.
I drugi zvaničnici, od kojih je mnoge na vlast doveo vladar Kremlja, formiraju vlastite klanove. Senator Arsen Kanokov (19), šef Rosteka Sergej Čemezov (16) i bivši šef FSB-a Nikolaj Patrušev (15) pokušavaju sustići Putina po broju rođaka. Projekat piše da snage bezbjednosti sve više prodiru u civilne državne institucije zajedno sa rođacima iz redova civilnih zvaničnika – 20% svih vladinih zvaničnika ima bliske rođake u agencijama za sprovođenje zakona.
Među oligarsima, predvodnici u razvoju dinastija su Arkadij i Boris Rotenberg – imaju 19 rođaka zaposlenih u državnim strukturama ili povezanim preduzećima. Slijede ih osnivač Rusala, multimilijarder Oleg Deripaska (11), oligarh i bivši poslanik Državne dume Mihail Gucerijev (10), te milijarder Jurij Kovalčuk, Putinov dugogodišnji saradnik u zadruzi Jezero (9).
Dana 8. novembra ove godine, uticajna njemačka novinska agencija Dojče Vele objavila je novinarsku istragu o činjenici da „Ruski dom nauke i kulture“ i dalje aktivno djeluje u glavnom gradu Njemačke, iako je Evropska unija uvela sankcije protiv organizacije „Rossaradnja“ ljeta 2022. godine. Istovremeno, i podaci iz otvorenih izvora i povjerljive informacije iz niza zapadnih zemalja ukazuju na to da ruske specijalne službe aktivno koriste infrastrukturu organizacije „Rossaradnja“ u inostranstvu za promociju interesa Moskve uopšte i sprovođenje pojedinačnih operacija posebno.
Prema zaključcima analitičkih centara iz nekih zapadnih zemalja, Kremlj koristi ruske kulturne centre u inostranstvu kao dodatne rezidencije za ruske obavještajne službe. Brojni njemački parlamentarci iz lijevo-liberalne stranke „Unija 90/Zeleni“ i stranaka desnog centra Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije već skoro četiri godine zaredom pozivaju saveznu vladu da potpuno zatvori „Ruski dom“ u Berlinu. Na tome insistiraju i brojni javni aktivisti koji s vremena na vrijeme organizuju skupove pored zgrade. Međutim, kako su objasnile njemačke vlasti, zatvaranje „Ruskog doma“ nije samo po sebi cilj, jer uvedene sankcije omogućavaju minimalne radnje za održavanje života institucije, na primjer, računovodstvene poslove, plaćanje poreza ili računa za komunalije.
„Ruski dom“ je 2023. godine podnio tužbu upravnom sudu, zahtijevajući deblokadu sredstava na svojim bankovnim računima i odbijanje primjene sankcija, budući da ova institucija navodno nema veze s organizacijom „Rossaradnja“, već je potpuno nezavisan pravni subjekt i stoga ne može biti predmet sankcija. Krajem juna 2025. godine, sud je odbacio tužbu, stavljajući se na stranu EU i njemačkih vlasti. Prema sudu, postoji više nego dovoljno dokaza o direktnoj vezi između „Ruskog doma“ i „Rossaradnje“.
„Ruski dom“ je mreža kulturnih centara koje Ruska Federacija otvara u inostranstvu. Formalno, oni promovišu rusku kulturu, jezik i obrazovanje, ali u praksi ove institucije često obavljaju druge zadatke, prvenstveno šireći lažne informacije o međunarodnim događajima, posebno o ruskom ratu protiv Ukrajine, formirajući proruski stav u lokalnim medijima i akademskim krugovima, te utičući na političke elite putem kulturnih događaja, grantova i obrazovnih programa.
To uključuje regrutovanje agenata uticaja među lokalnim ličnostima, novinarima i studentima. U tom kontekstu, „Ruski dom“ širom svijeta postao je informativna platforma za legalizaciju ruskih narativa, alat za sprovođenje ruske meke moći koja maskira skrivene namjere pod kulturnom diplomatijom i mreža za uticaj na javno mnjenje u zemljama u kojima Rusija ima svoje strateške interese.
Rumunija je 21. februara 2023. godine zatvorila „Ruski dom“ u Bukureštu, jer su ga vlasti smatrale instrumentom ruske propagande i hibridnog ratovanja. Ruski kulturni centar optužen je za širenje proruskih narativa koji su u suprotnosti s rumunskim interesima. Dana 3. februara 2025. godine saznalo se za zatvaranje „Ruskog doma“ u Bakuu. Odluka je donesena u kontekstu naglog pogoršanja odnosa između Ruske Federacije i Azerbejdžana nakon pada aviona azerbejdžanske avio-kompanije koji je bio pod vatrom ruske protivvazdušne odbrane.
Osim toga, azerbejdžanski mediji optužili su ruski kulturni centar za špijunske aktivnosti. Dana 5. novembra 2025. godine, vlada Republike Moldavije odobrila je otkazivanje Sporazuma o kulturi s Rusijom, prema kojem je „Ruski dom“ djelovao u Kišinjevu. Nakon glasanja u moldavskom parlamentu, ruska strana će biti zvanično obaviještena o povlačenju iz ovog sporazuma. Moldavski ministar kulture Kristijan Jardan izjavio je da „Ruski dom“ u Kišinjevu nije kulturni centar, već institucija pod čijim okriljem su se sprovodile aktivnosti usmjerene na potkopavanje suvereniteta moldavske države.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR