Prekretnica rata u sjenci Putinove predstave: Nije pitanje hoće li, već kada će pasti

Danas je u okupiranim područjima Ukrajine počelo održavanje "narodnih referenduma" - navodnog izjašnjavanja lokalnog stanovništva žele li se pridružiti Ruskoj Federaciji. Izjašnjavanje će trajati pet dana, do utorka sljedeće nedjelje, a sprovodi se u okupiranim dijelovima oblasti Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

"Ne postoji referendum", kazao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Postoji samo propagandna vježba koju nazivaju referendumom. Ona ne znači ništa. To će biti nekoliko namještenih scena na kojima će biti kamere ruske televizije."

Skoro sve svjetske vođe i međunarodne organizacije slažu se s Podoljakom. Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, koja inače osigurava nezavisne posmatrače na izborima, popisala je niz razloga zašto navodni referendumi neće imati nikakvu pravnu snagu. Za početak, ne održavaju se u skladu čak ni sa minimumom međunarodnih demokratskih standarda. Nadalje, protivni su ukrajinskim zakonima, održavaju se na područjima koja nisu sigurna, glasanje neće pratiti nikakvi nezavisni posmatrači, a većina stanovnika tog područja već ga je napustila - pobjegla je ili u slobodne dijelove Ukrajine ili u Rusiju.

U Rusiji su zato organizovali i "glasačka mjesta" za izbjegle stanovnike tih oblasti, no niti jedno međunarodno tijelo ne vjeruje da će se ispravno provjeravati identitet glasača, dok će svi proukrajinski glasači koji se nalaze na okupiranom području bojkotovati referendume.

Predstava na istoku Ukrajine

Moskva i predsjednik Vladimir Putin ponašaju se kao da je rezultat referenduma gotova stvar, što gotovo sigurno i jeste. Nezakoniti referendum kojim je Krim pripojen Rusiji 2014. godine završio je s podrškom od čak 97 odsto glasača za pripajanje - rezultat koji nije prihvatila niti jedna strana vlada. Zapadni novinari koji su pratili sprovođenje referenduma - pod budnim oko ruskih specijalnih jedinica u uniformama bez oznaka - snimili su iste osobe kako i po nekoliko puta u istom danu izlaze na referendum.

Cijela predstava, slažu se analitičari, isključivo se održava u domaće svrhe, kako bi se ruskom narodu moglo servirati da ukrajinske snage sada i službeno napadaju teritoriju Rusije, moguće i kao uvod u proglašenje rata i opšte mobilizacije. Pojedini ratni jastrebovi u Kremlju, poput bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, glasno upozoravaju da će Rusija tu teritoriju braniti i nuklearnim oružjem ako treba, no malo ko na Zapadu takve prijetnje još shvata ozbiljno.

Za početak, bilo bi nemoguće upotrebljavati nuklearno oružje za postizanje vojnih ciljeva bez direktnog ugrožavanja vlastitih snaga te bez kontaminacije terena, koji će ubrzo kroz predstavu od referenduma postati teritorija Ruske Federacije, barem u očima Moskve. Nadalje, vrlo su slabi izgledi da će Rusija uopšte poseći za nuklearnim oružjem u bilo kojem obliku - upitno je uopšte koliko ga ima i koliko je funkcionalno, a njime ne bi mogla postići niti jedan bitan vojni ili politički cilj bez odmazde koja bi vjerojatno značila kraj Rusije, a možda i svijeta.

Rusi u klopci u Hersonu

U međuvremenu se Kremlj postavlja u situaciju da se dodatno osramoti činjenicom da će ukrajinske snage "okupirati" teritoriju Rusije, protiv čega će biti nemoćni. Niti jedna od četiri oblasti u kojima se održava referendumska predstava nije pod potpunom kontrolom ruskih snaga.

Ukrajinske snage polagano stiskaju obruč oko grada Hersona, u kojem je pozamašna ruska vojska gotovo potpuno odsječena od logističke podrške i mogućih odstupnica, jer je ukrajinska artiljerija porušila sve mostove preko Dnjepra kojima bi se ruska vojska mogla koristiti za snabdijevanje ili povlačenje. Zapadni vojni stručnjaci, poput penzionisanog američkog generala Bena Hodgesa, uvjereni su da je pad Hersona i predaja ili uništenje ruskih snaga u tom gradu još samo pitanje vremena, da taj scenario više nije moguće izbjeći.

U oblasti Lugansk, jedinoj koju su ruske snage donedavno držale u cjelosti, u toku je nova ukrajinska kontraofanziva. Prema dnevnom izvještaju britanskog ministarstva odbrane, Ukrajina je prešla rijeku Oskil i sada ugrožava teritoriju koju Rusija smatra ključnim za svoje ratne ciljeve. Probijena je odbrambena linija kod Dvorične, i ukrajinske snage ponovno prijete ruskim pozicijama duboko iza linije odbrane.

Grad Liman u regiji Doneck, takođe uporištu brojnih ruskih jedinica, nalazi se u djelimičnom okruženju sa sjevera, zapada i s juga, te ukrajinske snage prijete u potpunosti odsjeći odstupnicu ruskim snagama u tom gradu, što bi im otvorilo prostor za brzi prodor dublje u teritoriju Donjecka.

Iako ukrajinsko Ministarstvo odbrane ćuti o detaljima svojih vojnih operacija, na njihovim službenim stranicama koje prate dnevne gubitke nanesene neprijatelju prikazani su znatni gubici ruskih snaga, usporedivi s gubicima za vrijeme kontraofanzive u regiji Harkov, što pojedine analitičare navodi na zaključak kako je u toku još jedna žestoka kontraofanziva, čije će se posljedice tek vidjeti. Objavljeno je jedino kako je u napadu na Svatovo u Lugansku ranjen ruski general-major Oleg Cokov, zapovjednik 144. motorizirane pješadijske divizije.