Evropi je hitno potreban svemirski „budilnik“ – jer vrijeme curi. Tako upozorava admiral Pjer Vandije, vrhovni komandant NATO-a za transformaciju, koji poručuje da kontinent mora potpuno da promijeni pristup svemiru, ili rizikuje da strateški potpadne pod dominaciju tehnoloških giganata poput Ilona Maska i geopolitičkih rivala kao što su Kina i Rusija.
„Ne može biti evropskog suvereniteta bez ulaganja u svemir“, rekao je Vandije za POLITICO. „Evropljanima je potrebna ozbiljna, čak i hitna spoznaja da je krajnje vrijeme da krenu“.
Nije u pitanju samo tehnološki prestiž, već i geopolitička nezavisnost. Vandijev poziv dolazi u trenutku ubrzane militarizacije svemira i zabrinjavajuće zavisnosti Evrope od američkih kompanija za ključnu svemirsku infrastrukturu. Od ruske invazije na Ukrajinu, sateliti su postali presudni za vojnu obavještajnu službu i komunikaciju – a Evropa uglavnom sve to posmatra sa strane, oslanjajući se na SpaceX, dok njen sopstveni satelitski sistem IRIS² još godinama neće biti spreman.
Svemir – nova strateška borbena zona
Bezbijednosna slika se brzo mijenja. Početkom mjeseca, Američka svemirska komanda označila je svemir kao „izrazito sporno strateško okruženje“, navodeći agresivne poteze Rusije i Kine. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute čak je upozorio da bi Moskva mogla rasporediti nuklearno oružje u orbiti.
Vandije je potvrdio da se već razvijaju svemirski sistemi naoružanja – od orbitalnih bombi koje se teško otkrivaju, do sistema za ometanje ili uništavanje satelita. „Moramo mnogo pažljivije pratiti šta drugi rade i biti otporni na njihove pokušaje destabilizacije“, naglasio je.
Narušen poslovni model
Evropski problemi nijesu samo strateške prirode – već i strukturni. Prema Vandijevim riječima, evropski ekonomski model ne odgovara brzini i prirodi današnje svemirske trke. Dok Evropa ulaže u skupe geostacionarne satelite, koji koštaju između 300 i 400 miliona dolara, novi akteri razvijaju čitave mreže manjih, fleksibilnijih satelita u niskoj orbiti – po cijeni od svega 100.000 dolara.
SpaceX, sa svojim višekratnim raketama i komercijalnom agilnošću, već je preuzeo primat u takozvanom „novom svemiru“, dok Evropa znatno zaostaje. „Evropski model se oslanja na geostacionarne satelite“, rekao je Vandije. „Ako to ne promijene, biće istisnuti sa scene“.
Čak i pokušaji evropskih inovacija nailaze na prepreke. Raketa Spectrum njemačkog startapa Isar Aerospace eksplodirala je samo nekoliko sekundi nakon lansiranja u martu, dok se norveška odbrambena kompanija Kongsberg oslonila na SpaceX za lansiranje svog prvog satelita. Poruka je jasna: evropski svemirski sektor nema ni brzinu, ni podršku, ni toleranciju na rizik kakvu ima američki.
Plan za povratak Evrope u igru
Vandije ne upozorava bez prijedloga. U centru njegove vizije nalazi se Evropski zakon o odbrani, čiji je cilj jačanje startapa i podsticanje razvoja tehnologija koje imaju i civilnu i vojnu primjenu.
Takav zakon, kako on tvrdi, stvorio bi potrebne finansijske, regulatorne i poreske uslove za razvoj moćnog evropskog tehnološko-odbrambenog sektora. Takođe se zalaže za osnivanje evropskog svemirskog tržišta, po uzoru na američki sistem „Joint Commercial Operations“, koji omogućava brzu i jednostavnu saradnju vojske s privatnim firmama – ili kako Vandije šaljivo kaže, „speed dating“ između inženjera i generala.
NATO sve prisutniji – ali još kasni
NATO se u posljednje vrijeme više angažuje u svemiru, naročito kada je riječ o praćenju aktivnosti u orbiti i identifikaciji potencijalnih prijetnji. Vandije smatra da je to ključno za zajednički odgovor svih 32 članice Alijanse.
„Reakcija ne bi imala isti politički značaj ako bi dolazila samo iz Francuske ili SAD“, objasnio je.
Ipak, uprkos pomacima, svemir i dalje nije među prioritetima NATO-a. Kopno, more i vazduh dominiraju planiranjem kapaciteta Alijanse, dok je svemir i dalje u drugom planu. Vandije smatra da buduće rasprave o zajedničkom vlasništvu nad satelitskim sistemima i podjeli ciljeva mogu preokrenuti tu situaciju.
Ipak, ne očekuje mnogo od predstojećeg NATO samita u Hagu. „Bilo bi lijepo da se usvoji makar neka izjava o svemiru“, rekao je. „Ali ne vjerujem da smo još stigli dotle“.
Cijena nečinjenja
Kako globalna konkurencija postaje sve oštrija, pasivnost Evrope mogla bi je koštati strateške nebitnosti. SAD već pozivaju saveznike da preuzmu više odgovornosti u oblastima poput svemira. Vandije to vidi kao istorijsku priliku – ali samo ako Evropa reaguje odlučno.
„Evropljani su daleko od centra tržišta“, upozorio je. „Kad je riječ o evropskom suverenitetu, uglavnom su Amerikanci ti koji nude usluge koje su nam potrebne“.
Da li će Evropa konačno odgovoriti na poziv – ili će nastaviti da leti na tuđim raketama – moglo bi odrediti njeno mjesto u budućem poretku svemira i bezbjednosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR