Američki apelacioni sud dozvolio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu da za sada zadrži raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde u Los Anđelesu, uprkos protestima izazvanim pojačanom primjenom imigracionih zakona. Ovom odlukom privremeno je zaustavljena presuda suda kojom je mobilizacija bila blokirana.
Odluka Apelacionog suda Devetog okruga ne znači da će sud u konačnici stati na Trampovu stranu, ali mu za sada ostavlja komandu nad Gardom.
Ranije tog dana, sudija Okružnog suda u San Francisku, Čarls Brajer, ocijenio je da je Trampovo raspoređivanje Garde bilo ilegalno. On je naložio da se kontrola nad Nacionalnom gardom vrati guverneru Kalifornije Gevinu Njusomu, koji je i pokrenuo ovaj slučaj.
Ipak, Brajerova odluka imala je kratak vijek – ubrzo nakon toga, tročlano sudsko vijeće ju je privremeno suspendovalo. U tom vijeću su bila dva sudije koje je Tramp imenovao tokom svog prvog mandata, kao i jedan sudija kojeg je postavio demokratski predsjednik Džo Bajden. Najavljeno je da će u utorak biti održano ročište na kojem će se razmatrati zakonitost Brajerove odluke.
Ovom odlukom za sada ostaje nepromijenjena situacija na ulicama Los Anđelesa, gdje su danima u toku protesti, posebno ispred jednog federalnog pritvorskog centra koji obezbjeđuje Nacionalna garda.
Garda je pratila i agente Imigracione i carinske službe tokom njihovih akcija.
Sudija Brajer u presudi je naveo da sama prisutnost vojnika dodatno pojačava tenzije s demonstrantima – stav koji je iznijela i gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas – i da time država ostaje uskraćena za mogućnost da Gardu koristi u druge svrhe.
Odluka suda stigla je svega nekoliko sati nakon što je ministarka za unutrašnju bezbjednost, Kristi Noem, na dramatičnoj konferenciji za medije izjavila da će "osloboditi" Los Anđeles. Konferencija je naglo prekinuta kada su federalni agenti uhapsili demokratskog senatora Aleksa Padilju, oborili ga na pod i stavili mu lisice.
Spor oko kontrole nad Gardom i incident na konferenciji dodatno su oslikali duboku političku podjelu izazvanu Trampovom oštrom imigracionom politikom i širokim tumačenjem predsjedničkih ovlašćenja.
Tramp, koji sprovodi jedno od glavnih obećanja iz kampanje – masovne deportacije – koristi čvrste i često kontroverzne metode koje su mu već dvaput donijele izbornu pobjedu.
Tokom kratke primjene Brajerove odluke, guverner Njusom rekao je da će Nacionalna garda biti vraćena na svoje ranije zadatke – zaštitu granice, pripreme za požare i borbu protiv krijumčarenja droge.
Međutim, Trampova administracija se odmah žalila na odluku suda, opisujući je kao "neviđeno zadiranje u ustavna ovlašćenja predsjednika kao vrhovnog komandanta".
Tramp je opravdao raspoređivanje Garde tvrdeći da su protesti u Los Anđelesu „pobuna“, ali sudija Brajer je u privremenoj mjeri zaključio da demonstracije ni izbliza ne ispunjavaju zakonski prag za takvu kvalifikaciju.
„Sud je zabrinut zbog tvrdnje tužene strane da bi protesti protiv federalne vlasti – koji predstavljaju suštinsku slobodu zagarantovanu Prvim amandmanom – mogli da budu osnov za proglašavanje pobune“, naveo je Brajer.
Tramp je izjavio da bi grad „gorio“ da nije poslao Gardu, iako su protesti uglavnom protekli mirno, uz povremene incidente, i ograničeni su na nekoliko blokova u centru grada.
Tramp je prvo u subotu poslao Nacionalnu gardu, a zatim u ponedjeljak i jedinice Marinske pješadije, kako bi pomogli federalnoj policiji da obezbijedi zgrade pod federalnom nadležnošću i zaštiti agente imigracione službe tokom privođenja osumnjičenih za kršenje imigracionih zakona.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR