Troje od 1.000 novorođenčadi ima gubitak sluha na jednom ili na oba uha, a kohlearni implantati nude nadu, u određenoj mjeri, za ovu djecu.
Nedavno istraživanje pokazalo je da oblik genske terapije može uspješno vratiti sluh kod mališana i mladih odraslih rođenih sa kongenitalnom gluvoćom, piše The Conversation.
"Naše istraživanje se posebno fokusiralo na mališane i mlade odrasle rođene sa gluvoćom povezanom sa OTOF-om. Ovo stanje je uzrokovano mutacijama u OTOF genu koji proizvodi protein otoferlin – protein ključan za sluh", objasnio je Maoli Duan, vanredni profesor i viši konsultant na Karolinska Institutet.
Protein prenosi slušne signale iz srednjeg uha u mozak. Kada je ovaj gen mutiran, taj prenos se prekida, što dovodi do dubokog gubitka sluha od rođenja.
Za razliku od drugih vrsta genetske gluvoće, ljudi sa OTOF mutacijama imaju zdrave slušne strukture u unutrašnjem uhu – problem je jednostavno u tome što jedan ključni gen ne funkcioniše ispravno.
Ovo ga čini idealnim kandidatom za gensku terapiju: ako možete da popravite neispravan gen, postojeće zdrave strukture bi trebalo da budu u stanju da obnove sluh.
U studiji je korišćen modifikovani virus kao sistem za isporuku kako bi prenio radnu kopiju OTOF gena direktno u slušne ćelije unutrašnjeg uha. Virus djeluje kao molekularni kurir, isporučujući genetsku ispravku tačno tamo gdje je potrebna.
Modifikovani virusi to rade tako što se prvo pričvrste za površinu ćelija, a zatim "ubijede ćeliju da ih proguta cijele".
Kada se jednom nađu unutra, oni se "prevoze" prirodnim transportnim sistemom ćelije sve do njenog kontrolnog centra, do jedra. Tamo konačno oslobađaju genetska uputstva za otoferlin slušnim neuronima.
Ali ključna pitanja su ostala o tome da li terapija može da djeluje kod starijih pacijenata – i koja je starost optimalna za primanje liječenja.
Da bi odgovorili na ova pitanja, proširili su kliničko ispitivanje na pet bolnica, uključivši deset učesnika uzrasta od jedne do 24 godine. Svima je dijagnostikovana gluvoća povezana sa OTOF-om. Virusna terapija je ubrizgana u unutrašnje uho svakog učesnika.
Pažljivo su pratili bezbjednost tokom 12 mjeseci studije putem pregleda uha i analiza krvi. Poboljšanja sluha su mjerena korišćenjem objektivnih testova odgovora moždanog stabla i bihejvioralnih procjena sluha.
U testovima odgovora moždanog stabla, pacijenti su čuli brze kliktajuće zvuke ili kratke zvučne signale različitih visina, dok su senzori mjerili automatski električni odgovor mozga.
U drugom testu, pacijenti su čuli konstantne, stabilne tonove različitih visina, dok je računar analizirao moždane talase kako bi se vidjelo da li automatski prate ritam ovih zvukova.
Za procjenu bihejvioralnog sluha, pacijenti su nosili slušalice i slušali slabe zvučne signale različitih visina. Pritisnuli su dugme ili podigli ruku svaki put kada bi čuli zvučni signal – bez obzira na to koliko je slab.
Poboljšanja sluha bila su brza i značajna – posebno kod mlađih učesnika.
U prvom mjesecu liječenja, prosječno ukupno poboljšanje sluha dostiglo je 62 odsto na objektivnim testovima odgovora moždanog stabla i 78 odsto na bihejvioralnim procjenama sluha.
Roditelj jedne sedmogodišnje učesnice rekao je da dijete može da čuje zvukove samo tri dana nakon liječenja.
Neželjeni efekti terapije
Tokom 12-mjesečnog perioda studije, deset pacijenata je iskusilo veoma blage do umjerene neželjene efekte.
Najčešći neželjeni efekat bio je smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca. Ključno je da nisu primijećeni ozbiljni neželjeni događaji. Ovo je potvrdilo povoljan bezbjednosni profil ove genske terapije zasnovane na virusu.
Liječenje genetske gluvoće
Ovo je prvi put da su takvi rezultati postignuti i kod adolescenata i kod odraslih pacijenata sa gluvoćom povezanom sa OTOF-om.
Nalazi takođe otkrivaju važne uvide u idealan prozor za liječenje, pri čemu djeca između pet i osam godina pokazuju najizraženiju korist.
Dok su mlađa djeca i stariji učesnici takođe pokazali poboljšanje, njihov oporavak je bio manje dramatičan. Ovi kontraintuitivni rezultati kod mlađe djece su iznenađujući.
"Ovo ispitivanje je prekretnica. Premošćavanjem jaza između studija na životinjama i ljudima i različitih pacijenata različitog uzrasta, ulazimo u novu eru u liječenju genetske gluvoće, rekao je Duan.
Iako i dalje ostaju pitanja o tome koliko dugo traju efekti ove terapije, kako genska terapija nastavlja da napreduje, mogućnost liječenja – ne samo upravljanja – genetskim gubitkom sluha postaje stvarnost.
Gluvoća povezana sa OTOF-om je samo početak. Zajedno sa drugim istraživačkim timovima, naučnici rade na razvoju terapija koje ciljaju druge, češće gene koji su povezani sa gubitkom sluha.
"Studije na životinjama su dale obećavajuće rezultate. Optimistični smo da će u budućnosti genska terapija biti dostupna za mnoge različite vrste genetske gluvoće", istakao je Duan za "The Conversation".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR