Tokom obilježavanja prvih 100 dana na funkciji, krajem aprila, predsjednik SAD Donald Tramp dao je zapanjujuću izjavu o napretku u pregovorima o carinama: rekao je da je zaključio trgovinske sporazume sa 200 zemalja. Više od dva mjeseca kasnije, Tramp je objavio svega tri – sa Kinom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Vijetnamom, podsjeća CNN.
Šta se zapravo desilo?
Srijeda je bila dan koji je Tramp prije tri mjeseca odredio kao krajnji rok za sve zemlje da zaključe sporazume, u suprotnom bi se suočile s višim „recipročnim“ carinama. Tramp je kasnije javno priznao da je odlaganjem tih „oslobodilačkih carina“ do 9. jula ostalo premalo vremena za pregovore sa gotovo cijelim svijetom.
Iako je prvobitno očekivao da će do tog roka zaključiti veći broj sporazuma, posljednjih nedjelja je, prema izvorima upoznatim sa situacijom, postao svjestan da se to ne može ostvariti tako brzo. Zbog toga se i njegova retorika promijenila – sada govori da će slati pisma sa najavom viših carina američkim trgovinskim partnerima, kako bi se pokazali rezultati dok pregovori traju.
Zato je odlučio da rok pomjeri za 1. avgust, kako bi zemljama koje su blizu dogovora dao još malo vremena – posebno Evropskoj uniji, koja je nadomak objavljivanja sporazuma sa SAD.
Napredak u pregovorima sa EU
Evropski i američki pregovarači približili su se okvirnom dogovoru koji bi predvidio carine od 10% i utvrdio osnov za detaljnije trgovinske pregovore ubuduće, prema riječima troje zvaničnika upoznatih sa situacijom.
Napredak u razgovorima sa EU bio je jedan od ključnih razloga za produžetak roka iza 9. jula. Ministar finansija Skot Besent založio se za dodatno vrijeme, ukazujući na završne faze više važnih pregovora, kažu dva izvora.
Tramp još treba da da konačno odobrenje, a pregovori su u toku, ali zvaničnici očekuju da će dogovor biti objavljen prije kraja sedmice. Olaf Gil, portparol Evropske komisije za trgovinu, potvrdio je u srijedu da su evropski pregovarači u aktivnim razgovorima sa američkim ministrom trgovine Hauardom Latnikom i trgovinskim predstavnikom Džejmisonom Gririjem, te da se sporazum očekuje „u narednim danima“.
Ovaj napredak predstavlja veliki zaokret u odnosu na Trampovo višegodišnje otvoreno nepoštovanje prema EU, što je i bilo pozadina višemjesečnih frustrirajućih i teških pregovora ove godine.
Ali Trampov ton – a iza kulisa i sam ritam pregovora – značajno se promijenio od prijetnje carinama od 50% krajem maja. Ta dramatična i neočekivana objava izazvala je hitnu reakciju EU i ubrzala pokušaj da se postigne makar preliminarni sporazum prije nego što nove carine stupe na snagu.
Prema riječima jednog od evropskih zvaničnika, EU je u toku informisanja članica o okvirnom sporazumu i predloženom pregovaračkom procesu. I pored različitih interesa unutar bloka, sporazum se predstavlja kao najbolji – i vjerovatno jedini – način da se izbjegne naglo uvođenje viših carina 1. avgusta.
Američki pregovarači ostali su čvrsti po pitanju izuzeća iz sektorskih carina koje su već uvedene ili su u planu, navode zvaničnici. Smanjenje Trampove carine od 25% na automobile i 50% na čelik postalo je fokus završne faze pregovora.
SAD su signalizirale da su spremne da razmotre snižavanje carina za određene sektore EU, uključujući avione, alkoholna pića i određene poljoprivredne proizvode – ali uz konačno Trampovo odobrenje.
EU je, sa svoje strane, obećala značajno povećanje kupovine američke energije i vojne opreme.
U slučaju da se dogovor ne postigne, EU je najavila protivmjere koje bi pogodile milijarde dolara američkog izvoza.
Te mjere bi trebalo da stupe na snagu 14. jula. Još nije jasno da li će EU pomjeriti taj datum, s obzirom na novo odlaganje američkog roka do 1. avgusta.
„Ako se dogovor ne postigne do navedenog roka, EU je spremna da aktivira ciljane i proporcionalne protivmjere radi zaštite svojih legitimnih interesa“, poručila je ministarka za evropska pitanja Danske, Mari Bjere, pred Evropskim parlamentom, ističući da strpljenje bloka ima granice.
Ostali sporazumi još u pregovorima
Tramp je izražavao frustraciju zbog slabog napretka u trgovinskim dogovorima. Na sastanku kabineta u utorak rekao je da su prijetnje carinama uspješno dovele druge zemlje za pregovarački sto – ali da su ponude koje su dobili neprihvatljive.
„Kažu nam… ‘Daćemo vam potpuni pristup tržištu, ne morate plaćati carine, ali nemojte ih ni vi nama uvoditi’, i to nije ponuda koja nam odgovara“, rekao je Tramp. „Nijesmo mi tvrdoglavi, ali došlo je vrijeme da SAD počnu da ubiraju novac od zemalja koje su nas godinama pljačkale – pljačkale – i smijale nam se iza leđa koliko smo naivni.“
Ove sedmice Tramp je već poslao više pisama sa najavom novih carina, uključujući 25% za Japan i Južnu Koreju. Očekuje se da će dodatna pisma biti objavljena u srijedu.
Drugi sporazumi su išli mnogo sporije.
Indija se dugo smatrala najizvjesnijim većim partnerom za sklapanje dogovora sa SAD, ali su indijski pregovarači u posljednje vrijeme pooštrili svoje stavove, navode američki zvaničnici. Indija je takođe članica BRICS-a, pa nije jasno kako će Trampova prijetnja carinama od 10% za zemlje tog bloka uticati na dalji tok pregovora.
Južna Koreja je takođe dugo važila za vjerovatnog kandidata za sporazum, ali Trampove carine na automobile ostale su glavna prepreka – a pismo iz ponedjeljka moglo bi dodatno zakomplikovati stvari.
Japan se u proteklim nedjeljama sve više udaljavao od sporazuma. Tramp je sam izrazio sumnju u skoro postizanje dogovora, iako su do skoro japanski pregovarači žurili da pripreme najavu za prošlomjesečni samit G7. U posljednjim izjavama, koje je CNN preveo, japanski premijer Šigeru Išiba rekao je: „Uprkos iskrenim i ozbiljnim razgovorima, nismo uspjeli da postignemo dogovor“. Dodao je: „Duboko žalimo što je američka administracija uvela dodatne carine i najavila njihovo dalje povećanje“.
Indonezija, Kambodža i Tajland su u posljednje dvije nedjelje iznijele ozbiljne ponude američkim pregovaračima u pokušaju da osiguraju prednost u sklapanju sporazuma, i američki zvaničnici ih vide kao najizvjesnije kandidate za dogovor u skorijem roku.
Brazil je intenzivirao pregovore, uključujući i bilateralne razgovore krajem prošle nedjelje, kako bi proširio raniju ponudu koja podrazumijeva smanjenje carina na određene američke proizvode.
Najveći kamen spoticanja za strane timove jeste nejasnoća oko toga šta tačno američka strana očekuje od konačnog sporazuma.
Ipak, najveći problem u širim pregovorima ostaju postojeće – ili najavljene – sektorske carine Trampove administracije na automobile, čelik i farmaceutske proizvode.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR