Ljudi bliski Trampu kažu da nema puno smisla, ni politički ni strateški, da predsjednik ponovo produžava rokove za trgovinske dogovore.
Predsjednik SAD Donald Tramp je ove sedmice ponovo prolongirao rok za uvođenje carina na desetine zemalja do kraja mjeseca. Ovog puta, njegovi saveznici tvrde da je ozbiljan.
Njegova rastuća nestrpljivost zbog sporog tempa kojim strani zvaničnici postupaju, zajedno sa strahom od šale na Vol Stritu pod nazivom „Tramp uvijek odustaje“, navodi unutrašnje izvore bliske Trampovom timu da smatraju kako bi bilo besmisleno politički ili sa aspekta politike nuditi još neka dodatna odlaganja, kažu četiri osobe upoznate s tim diskusijama koje su razgovarale pod uslovom anonimnosti.
„Od 1. avgusta sve počinje da se dešava“, rekao je Stiv Benon, bivši šef strategije u Bijeloj kući tokom prve Trampove administracije. „Siguran sam da je rekao [ministru finansija] Skotu [Besentu]: 'Nema više odlaganja’.“
Mnogi strani zvaničnici ozbiljno shvataju ovaj rok, prema izjavama još četiri osobe koje su upoznate s pogledima stranih vlada, takođe pod uslovom anonimnosti.
Zemlje nemaju mnogo izbora nego da vjeruju Trampovim riječima, nastojeći da ga smire kako bi izbjegle globalne ekonomske potrese koji bi uslijedili ukoliko on sprovede svoje brojne prijetnje o carinama, posebno poslije njegovog plana od 2. aprila koji je uzdrmao svjetska tržišta i visokih carina na Kinu u maju koje su izazvale šok u lancu snabdijevanja.
Iako se pridržavanje novog roka može smatrati završetkom ove faze trgovinskih pregovora, malo je vjerovatno da će to biti kraj trgovinske sage Trampove administracije, jer se na horizontu već vide carine usmjerene na određene industrije. Tramp će vjerovatno koristiti carine kao sredstvo pritiska, bilo da je u pitanju povećanje odbrambenih troškova država ili da ih natjera da odustanu od zakona koje on smatra štetnim po američke interese.
Predsjednik je u ponedjeljak potpisao izvršnu naredbu kojom odlaže stupanje na snagu visokih carina na skoro 60 trgovinskih partnera, sa 9. jula na 1. avgust. Ova tromjesečna odgoda daje administraciji vremena da završi okvirne sporazume sa partnerima koji su blizu finalizacije, uključujući Indiju i Evropsku uniju, istovremeno vršeći pritisak na druge, poput Japana i Južne Koreje.
Ideja o produženju roka potekla je od samog predsjednika, prema riječima tri od četiri izvora upoznata s tim, mada je jedan zvaničnik Bijele kuće rekao da je Tramp konsultovao svoje najbliže saradnike, uključujući Besenta, prije donošenja odluke.
„Besent je finansijski čovjek. Finansijski ljudi žele da zaključuju poslove“, rekao je jedan od izvora. „Zato je Besentu odgovarala strategija koju je predsjednik sam smislio, jer je mislio da će im pomoći da postignu cilj“.
Trampova nestrpljivost traje decenijama. Još od 1980-ih ljuti se zbog toga što druge zemlje koriste američku otvorenost u trgovini, a uzvraćanje carinama, kako ih on naziva, trebalo je da poravna račune. Ipak, poslije tri mjeseca pregovora, njegova administracija nema mnogo rezultata: dogovor sa Velikom Britanijom je postignut, ali Vijetnam još nije zvanično prihvatio ključni dio sporazuma koji SAD tvrde da su postigli; a „dogovor“ sa Kinom je samo okvir za nastavak pregovora.
„Ako postoje dvije stvari koje definišu Donalda Trampa, to su imigracija i carine... Što se tiče carina, sve je jednostavno. Riječ je o fer igri, da su Sjedinjene Države najveće tržište kojem se želi pristupiti, a postoji osjećaj da mi besplatno i neograničeno dajemo pristup“, rekao je Šon Spajser, koji je bio portparol u Trampovom prvom mandatu. „Mislim da se uglavnom pogrešno shvata fokus na rokove i datume, umjesto na rezultate.“
Ipak, značajni trgovinski sporazumi su u suprotnosti s Trampovom željom da podigne carinski zid oko SAD, što bi trebalo da vrati domaću proizvodnju i poveća prihode. Svaki dogovor o značajnom snižavanju trgovinskih barijera druge zemlje može zahtijevati ustupke od SAD kako bi obje strane mogle da predstave dogovor kao pobjedu.
No, Trampova upotreba carina kao pritiska primorala je mnoge zemlje da sjednu za pregovarački sto, čak i one koje su u početku bile otporne na ustupke.
Nakon mjeseci pregovora sa SAD, Evropska unija konačno odustaje od planova za uvođenje poreza na digitalne kompanije, što je važna pobjeda za SAD i ustupak koji može pomoći EU da uđe u završnu fazu trgovinskih razgovora. Blok je uvjeren da će postići dogovor prije roka 1. avgusta.
„Mislim da ćemo imati okvirni sporazum prije [1. avgusta],“ rekao je jedan zvaničnik EU, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti pregovora.
Produženje roka također daje zemljama dodatno vrijeme da finalizuju sporazume sa Trampovom administracijom. Pregovori sa Južnom Korejom, na primjer, su prolongirani zbog izbora u toj zemlji, a dodatne tri sedmice mogu omogućiti finalizaciju okvirnog dogovora. SAD su u nedavnom pismu stavile Kanadu na isti rok kao i zemlje koje se suočavaju sa uzvraćajućim carinama, što je kanadske zvaničnike obradovalo, uprkos prijetnjama SAD da će povećati carine na Kanadu do 35 odsto.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR