Vodič za budžetsku bitku u Briselu za one koji nijesu zaluđeni EU politikom

Šta je sve ono „što treba da znate, a nijeste smjeli da pitate“ vezano za naredni sedmogodišnji plan trošenja novca Evropske unije Politico donosi u današnjem izdanju.

Dok Evropa opasno klizi ka trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, 27 komesara EU okupiće se u srijedu kako bi pokušali da razriješe jedan od najosjetljivijih problema u Briselu: sopstvene finansije.

Poljoprivrednici, startapi, filmska industrija, pa i odbrambeni lobi – svi imaju interes u sedmogodišnjem budžetu EU koji trenutno vrijedi 1,2 triliona eura. I svi se grčevito bore da sačuvaju svoj dio kolača od očekivanih rezova koje planira predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Možda vam sve ovo djeluje kao tema rezervisana za birokrate i EU entuzijaste, ali reforma ogromnog budžeta Unije mogla bi ostati upamćena kao jedan od ključnih poteza u nasljeđu Fon der Lajen – ili potpuni fijasko.

„Budžet je politika izražena u brojkama“, rekao je bivši komesar za budžet EU Johanes Han.

A posljednje nedjelje žestokih pregovora oko novog sedmogodišnjeg plana potrošnje od 2028. godine to i potvrđuju.

Komesari se otvoreno protive pokušajima Fon der Lajen da ukine njihove omiljene programe, vlade joj šalju ljutita pisma – a poljoprivrednici prijete protestima ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

„Imam traktor i spreman sam“, poručio je Masimilijano Đansanti, šef moćnog evropskog poljoprivrednog lobija Copa, uoči mogućih rezova u budžetu za agrarni sektor.

Samo nekoliko dana prije nego što Fon der Lajen predstavi svoj prijedlog, mnogo toga je još u magli – i sve što Komisija odluči može kasnije biti odbijeno od strane država članica i Evropskog parlamenta tokom višegodišnjih, često zamršenih pregovora.

Prije srijede, komesari i njihovi najbliži savjetnici moraće da odgovore na ključna pitanja – koliki će budžet zapravo biti, koje će se takse uvesti da bi se otplatio dug EU, i da li će regioni i dalje imati važnu ulogu – tokom kriznih sastanaka u zgradi Berlejmont.

Oko čega će se lomiti koplja:

Koliko novca će biti...

U narednim godinama, EU će morati da postigne više – sa otprilike istom količinom novca.

Iako su konkretne brojke tajna do posljednjeg trenutka, jasno je da budžet neće biti dovoljan za sve nove prioritete koji su se nagomilali posljednjih godina – od odbrane i inovacija, do borbe protiv klimatskih katastrofa.

U trenutku kada rast stagnira, a budžeti država su pod pritiskom, najveće zemlje EU – Francuska i Njemačka – sa još nekoliko njih, nijesu raspoložene da dodatno pune briselsku kasu, što Komisiju stavlja u nezgodan položaj.

Kako bi obezbijedila više sredstava za odbranu i startape, budžetski sektor Komisije razmatra opciju da smanji do 20% sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj – oblasti koje trenutno čine dvije trećine ukupnog budžeta.

Ali to neće ići glatko – poljoprivredni lobi, istraživači i predstavnici regiona, uz podršku moćnih saveznika u Parlamentu i Savjetu, već spremaju otpor svakom pokušaju rezova.

Da li će regioni i dalje biti važni...

Fon der Lajen predlaže objedinjavanje raznih programa u jedan nacionalni fond, iz kojeg bi se finansirale razne oblasti – od poljoprivrednih subvencija do stanogradnje.

Po novom modelu, isplata sredstava – posebno regionalnih, koje čine trećinu EU budžeta – bila bi vezana za sprovođenje reformi.

Pristalice ove ideje kažu da bi to pojednostavilo pristup novcu i podstaklo produktivnost. Međutim, većina država članica strahuje da bi ovakva centralizacija osnažila vlade, a marginalizovala regione, koji sada imaju značajnu ulogu u trošenju EU sredstava.

Takođe, postoji bojazan da bi ovakav sistem mogao narušiti osnovni cilj Unije – smanjenje razlika između bogatijih i siromašnijih dijelova kontinenta.

Koje nove takse će biti uvedene...

Komisija je pod velikim pritiskom da uvede nove, zajedničke izvore prihoda – takozvane „vlastite resurse“ – kako bi otplaćivala između 25 i 30 milijardi eura godišnje, uzetih kroz zajedničko zaduživanje za post-kovid oporavak.

Ali višegodišnje debate u Briselu potvrđuju staru izreku Vinstona Čerčila: „Ne postoji dobar porez“.

Države članice oklijevaju da daju Uniji previše moći nad novcem svojih građana i generalno se protive ideji da dio nacionalnih poreza završi u budžetu EU. Sada najveći dio sredstava dolazi upravo iz državnih doprinosa.

U petak je Komisija predstavila tri nove takse: na elektronski otpad koji se ne reciklira, na duvanske proizvode i na velike kompanije koje ostvaruju više od 50 miliona eura prihoda u EU – prema internom dokumentu u koji je Politico imao uvid.

Ovo se nadovezuje na ranije prijedloge iz 2021. godine – kao što su taksa na emisije ugljen-dioksida na granici i dio prihoda od sistema trgovine emisijama.

Ipak, svaki od ovih prijedloga nailazi na otpor različitih grupa članica – i postići jednoglasnu saglasnost o bilo kojoj novoj taksi biće izuzetno teško.

Koliko novca za zelene politike...

U prethodnim pregovorima dogovoreno je da najmanje 30% budžeta mora biti usmjereno na klimatske ciljeve. Međutim, zeleni troškovi više nijesu u modi – uspon desnice i ekonomski prioriteti istisnuli su ekologiju sa vrha agende.

Evropska komesarka za klimu Tereza Ribera iz redova španskih socijalista, bori se da se očuva – ili čak poveća – postojeći cilj od 30%, kao dokaz da EU ne odustaje od svoje zelene agende.

S druge strane, komesar za budžet Pjotr Serafin zagovara fleksibilniji pristup, jer se boji da bi visok prag za zelene izdatke mogao otežati prilagođavanje sredstava konkretnim potrebama.

Fon der Lajen ima još vrlo malo vremena da donese konačnu odluku – ne samo o klimatskim ciljevima, već o čitavom budžetu.