Novi nacionalistički predsjednik Poljske i liberalni premijer sukobiće se oko unutrašnjih reformi, ali bi mogli naći zajednički jezik kada je riječ o jačanju vojske.
Karol Navrocki položiće sjutra zakletvu, započinjući petogodišnji mandat na funkciji predsjednika Poljske, ali to neće biti sretan dan za poljskog premijera Donalda Tuska.
Tijesna izborna pobjeda Navrockog u junu, nacionaliste koji otvoreno sarađuje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, zadala je veliki udarac političkim izgledima vladajuće koalicije predvođene proevropskim centristom Tuskom.
To prijeti da zakoči zakonodavnu agendu pete najveće zemlje EU i uspori pokušaje obnove vladavine prava koji su doveli do narušenih odnosa između Varšave i Brisela.
Ipak, postoje pokušaji da se pronađe zajednički interes između Navrockog i centrista u oblastima poput odbrane, gdje su svi saglasni da je Rusija neprijatelj.
„Pobjeda desničarskog opozicionog kandidata na predsjedničkim izborima radikalno je promijenila političku dinamiku Poljske, potkopavajući planove liberalno-centrističke koalicione vlade da resetuje svoju reformsku agendu“, napisao je Aleks Ščerbijak, profesor Univerziteta Saseks koji se bavi politikom Poljske.
Navrocki nasljeđuje Andžeja Dudu, koga je takođe podržavala nacionalistička partija Pravo i pravda (PiS), a koji je usporavao Tuskovu agendu. Navrocki obećava da će biti još agresivniji u pokušaju da prikaže vladu kao neefikasnu i tako pripremi teren za povratak PiS-a na vlast 2027. godine, kada su naredni parlamentarni izbori.
Ben Stenli, politikolog sa SWPS univerziteta u Varšavi, predviđa da Poljsku čekaju dvije godine političkog nadvlačenja između Navrockog i Tuska.
Tamni oblaci
Sve ukazuje na burni obračun.
Nedavna rekonstrukcija kabineta dovela je antipi-esovske jastrebove na važne pozicije u vladi, što signalizira Tuskovu spremnost da se suoči s Navrockim. Novi ministar pravde Valdemar Žurek, bivši sudija kojeg je PiS progonio zbog protivljenja reformama pravosuđa, već je počeo da uklanja sudije koje je promovisao PiS.
„Ovo je samo zagrijavanje“, našalio se Tusk na društvenim mrežama, reagujući na negodovanje iz PiS-a.
Navrocki je Tuska nazvao „najgorim premijerom od 1989.“, aludirajući na godinu kada je pao komunizam.
Jedna od ključnih tačaka sukoba biće Tuskovi kontinuirani pokušaji da poništi promjene u pravosuđu koje je prethodna PiS vlada uvela, a zbog kojih je Brisel zamrznuo milijarde evra iz fondova EU, navodeći zabrinutost zbog urušavanja vladavine prava.
Tusk je sredstva ponovo dobio obećanjima da će vratiti demokratske standarde. Ipak, napravljen je mali napredak u vraćanju nezavisnosti pravosuđa i uklanjanju sudija za koje se tvrdi da su nepropisno imenovani, dijelom zbog sporosti same vlade, a dijelom zbog otpora Dude. Očekuje se da će Navrocki nastaviti da blokira te promjene.
„Vlada će se suočiti s izuzetno teškim zadatkom da razmontira reformski sistem pravosuđa koji je uveo Pravo i pravda“, napisao je Ščerbijak.
Upozorenja iz Brisela već stižu.
„Važno je da institucije nastave sprovođenje reformi koje osiguravaju stvarnu podjelu vlasti“, rekla je Ana Katarina Mendeš, potpredsjednica grupe Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, koja je prošle godine vodila izvještaj o vladavini prava u Poljskoj.
Navrocki, koji kao predsjednik ima pravo da predlaže zakone, obećao je da će progurati mjere koje imaju široku podršku, poput udvostručenja iznosa neoporezivog dohotka, ideje koje se Tuskova vlada odrekla zbog zabrinutosti oko budžetskog deficita.
„Navrocki će sigurno htjeti da stavi vladu u nezgodnu poziciju tako što će predlagati inicijative koje su bile u skladu s ranijim obećanjima ili ciljevima vlade, ali koje ona nije realizovala“, rekao je Stenli.
Navrocki je obećao i da će obilaziti Poljsku kako bi promovisao svoje poreske ideje, poput ukidanja poreza za porodice sa dvoje ili više djece, smanjenja PDV-a i drugih poreskih olakšica koje bi koštale budžet desetine milijardi.
Tusk je već uzvratio, rekavši prošle sedmice: „Neću dozvoliti gospodinu Navrockom, kada preuzme funkciju predsjednika, da politički sabotira vladu“.
Navrocki je takođe obećao da će staviti veto na svaki zakon koji „mijenja oblik nacionalnog identiteta ili predaje suverenitet Poljske vanjskim vlastima“, što je kritika na račun EU, imigracione politike i tema poput promjene zakona o abortusu ili proširenja prava LGBTQ+ osoba.
Tusk je izjavio: „Ustav znam napamet, posebno dijelove koji definišu nadležnosti predsjednika i vlade: predsjednik predstavlja poljsku državu. Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku.“
Traženje zajedničkog jezika
Ipak, obojica su svjesni da moraju sarađivati.
Na svom prvom sastanku nakon izbora, Tusk je pokrenuo pitanje nacionalne odbrane i kontinuirane vojne podrške Ukrajini, teme koje prevazilaze duboke političke podjele u Poljskoj.
„Obojica znamo da je u interesu svih u Poljskoj da državne institucije, bez obzira da li se jedni drugima sviđaju ili ne, sarađuju po ključnim pitanjima“, rekao je Tusk u junu.
Navrocki je takođe rekao da Poljaci „očekuju da predsjednik i premijer razgovaraju i sarađuju po pitanjima koja su važna za našu nacionalnu zajednicu.“
„Nastojaću da bezbjednost postane tema koja ujedinjuje sve Poljake“, izjavio je Navrocki za Defence24, jedan informativni portal, u junu.
Novi predsjednik je rekao da bi želio da postigne dogovor između svog kabineta, vlade i parlamenta kako bi se „odredili nivoi finansiranja odbrane, glavni pravci razvoja bezbjednosnog i odbrambenog sistema Poljske, kao i povezane sposobnosti i pravna regulativa“.
Ali te riječi ne mogu sakriti nadolazeći sukob.
Tuskova sve nestabilnija koalicija vjerovatno će ubrzati rad na zakonima koji su zapele, od lakšeg pristupa abortusu, preko demontiranja nasljeđa PiS-a u pravosuđu, do pozivanja vrha PiS-a na odgovornost za navodne zločine.
Cilj bi bio da se pokaže kako novi predsjednik blokira napredak.
Vlada bi mogla zaključiti „da nema drugog izbora osim da krene u otvoreni sukob s gospodinom Navrockim, nadajući se da će on pretjerati kako bi se krivica za neuspjehe mogla svaliti na predsjedničke opstrukcije“, rekao je Ščerbijak.
To će biračima 2027. godine ostaviti dilemu, podržati Tuskovu koaliciju i nastaviti konfrontaciju bar do kraja prvog mandata Navrockog 2030. godine, ili dopustiti formiranje ujedinjene desničarske vlasti i predsjednika.
„Naredni izbori će se u suštini vrtjeti oko pitanja da li je bolje imati vladu i predsjednika koji je podržava, ili da li je bolje spriječiti povratak na stanje iz perioda 2015–2023, kada su obje strane izvršne vlasti bile saučesnici u urušavanju demokratije“, rekao je Stenli, osvrćući se na prethodni mandat PiS-a.
To znači da jedna od najbrže rastućih ekonomija EU, blizak saveznik Sjedinjenih Država s najvišim procentom izdvajanja za odbranu u okviru NATO-a i ključni partner u pomoći Ukrajini da izdrži protiv Rusije, ulazi u godine zastoja.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR