Dvije godine od najvećeg terorističkog napada u istoriji Izraela navršavaju se danas. U nastavku je hronologija ključnih događaja od tada, dok sukobi u Pojasu Gaze i dalje traju.
U ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2023. Hamas je izveo seriju iznenadnih napada na izraelsku teritoriju – prvo raketiranjem, a zatim i kopnenim upadom, u kojem je ubijeno gotovo 1.200 ljudi, dok je 251 osoba oteta i odvedena u Gazu.
Operacija, nazvana „Potop Al-Akse“, bila je usmjerena na vojne baze, kibuce i muzički festival Nova.
Izrael je odmah obećao da će „uništiti Hamas“ i svega nekoliko sati kasnije započeo sopstvenu vojnu ofanzivu u Gazi.
Evakuacija sjeverne Gaze
Šest dana nakon napada, 13. oktobra, izraelska vojska naredila je evakuaciju sjevera palestinske enklave u roku od 24 sata, pripremajući teren za kopnenu operaciju.
Prema podacima UN-a, više od milion stanovnika bilo je primorano da napusti svoje domove i krene ka jugu.
Do tog datuma, izraelski napadi već su odnijeli živote više od 1.500 Palestinaca, prema podacima lokalnih vlasti.
Prvo primirje
Poslije sedam nedjelja borbi, 24. novembra je stupilo na snagu sedmodnevno primirje.
Hamas je tada oslobodio 81 taoca, dok je Izrael pustio 240 palestinskih zatvorenika.
Privremeno zatišje posredovano je uz pomoć Katara, Egipta i Sjedinjenih Država.
Rat je nastavljen 1. decembra, kada je Izrael optužio Hamas da odbija da pusti preostale taoce i da se protivi produženju primirja. Hamas je, s druge strane, za prekid optužio Izrael.
Međunarodni sud pravde
Dana 26. januara 2024, Međunarodni sud pravde naložio je Izraelu da spriječi moguće činove genocida nad Palestincima u Gazi.
Tužbu je pokrenula Južna Afrika, optužujući Izrael za kršenje Konvencije o genocidu.
„Odluka Svjetskog suda jasno upozorava Izrael i njegove saveznike da je neophodno hitno djelovati kako bi se spriječio genocid i dalji zločini nad Palestincima u Gazi“, izjavila je Balkis Džarah iz organizacije Human Rights Watch.
Izrael je slučaj odbacio kao „potpuno neosnovan“ i „moralno odvratan“, optužujući Južnu Afriku da je iznijela „pristrasne i lažne tvrdnje“.
Eksplozije uređaja u Libanu
Dana 17. i 18. septembra 2025. desile su se istovremene eksplozije stotina pejdžera i radio-uređaja koje je koristila militantna grupa Hezbolah, saveznik Hamasa.
U napadu koji se pripisuje Izraelu poginulo je najmanje 37 ljudi, a povrijeđeno skoro 3.000.
Eksplozije su se dogodile na ulicama, u prodavnicama i na javnim mjestima, u trenutku rastućih tenzija između Izraela i Hezbolaha.
Hezbolah je počeo napade na Izrael dan nakon izbijanja rata u Gazi, navodeći da to čini „iz solidarnosti s Palestincima“.
Ubijanje Hasana Nasralaha
Deset dana kasnije, 27. septembra, izraelske snage ubile su generalnog sekretara Hezbolaha Hasana Nasralaha u napadu na sjedište organizacije u Bejrutu.
Borbe između Izraela i Hezbolaha odnijele su skoro 4.000 života, dok je više od 16.000 ljudi ranjeno.
Izraelski napadi nanijeli su veliku štetu jugu Libana i pojedinim dijelovima Bejruta, a više od milion stanovnika bilo je raseljeno.
Sporazum o prekidu vatre
Nakon više od 15 mjeseci rata, 15. januara 2025. postignut je dogovor o prekidu vatre, uz posredovanje Katara, Egipta i SAD, koji je stupio na snagu 19. januara.
U okviru razmjene oslobođena su 33 taoca, uključujući i tijela osam poginulih, dok je Izrael pustio gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika.
Dva mjeseca kasnije, 18. marta, Izrael je jednostrano prekinuo sporazum i obnovio bombardovanje Gaze.
Izraelski napadi na Iran
Od 12. do 24. juna 2025. došlo je do dvanaestodnevnog sukoba između Izraela i Irana.
Izrael je izveo udare na iranske nuklearne objekte, Revolucionarnu gardu, protivvazdušnu odbranu i civilna područja. Iran je odgovorio salvama raketa prema Izraelu.
Nakon što su se SAD uključile u napade koristeći „bunker-buster“ bombe, Iran je uzvratio napadom na američku vojnu bazu u Kataru, najveću na Bliskom istoku.
Doha je saopštila da je unaprijed obaviještena i da su svi projektili presretnuti bez žrtava. Američki predsjednik Donald Tramp 24. juna objavio je prekid vatre.
Prema podacima jedne nevladine organizacije, tokom ovog kratkog sukoba poginulo je više od 1.000 ljudi u Iranu i 28 u Izraelu.
Proglašenje gladi
Dana 22. avgusta 2025. međunarodna organizacija koja prati prehrambene krize objavila je da je grad Gaza pogođen glađu i da bi se ona mogla proširiti na ostatak teritorije ukoliko se ne obustave borbe i ne olakša dopremanje humanitarne pomoći.
Prema izvještaju IPC-a, glad je rezultat borbi, blokade pomoći, raseljavanja stanovništva i potpunog kolapsa lokalne proizvodnje hrane.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu odbacio je izvještaje, nazivajući ih „lažima koje širi Hamas“.
Trampov mirovni plan
Dana 29. septembra američki predsjednik Donald Tramp predstavio je mirovni plan od 20 tačaka s ciljem okončanja dvogodišnjeg rata u Gazi.
Plan predviđa oslobađanje svih talaca, razoružavanje Hamasa i obustavu izraelske vojne ofanzive. Hamas je izjavio da podržava kraj rata, ali nije saglasan sa svim predloženim tačkama. Pregovori su u toku u Egiptu.
Prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, izraelska ofanziva u Gazi do sada je odnijela više od 66.000 života i ranila oko 170.000 ljudi, bez razdvajanja civila od boraca.
Hamas još drži 48 talaca, od kojih se 20 smatra živim.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR