Naučnici Susumu Kitagava, Ričard Robson i Omar Jagi dobili su Nobelovu nagradu za hemiju 2025. godine „za razvoj metalno-organskih okvira“, saopštila je u srijedu institucija koja dodjeljuje nagradu.
Više od jednog vijeka stara nagrada dodjeljuje se od strane Kraljevske švedske akademije nauka, a laureati dijele 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), uz prestiž koji nosi osvojiti vjerovatno najcjenjenije naučno priznanje na svijetu.
„Kroz razvoj metalno-organskih okvira, laureati su hemiji otvorili nove mogućnosti za rješavanje nekih od najvećih izazova s kojima se suočavamo“, navodi se u saopštenju nagrađujuće institucije.
Nagrada za hemiju bila je treća koja je objavljena u ovogodišnjem ciklusu Nobelovih nagrada, u skladu sa tradicijom, poslije nagrada za medicinu i fiziku koje su objavljene ranije ove sedmice.
Nagrade, koje je ustanovio švedski pronalazač i biznismen Alfred Nobel, dodjeljuju se za dostignuća u nauci, književnosti i miru još od 1901. godine, uz nekoliko prekida uglavnom zbog svjetskih ratova.
Sam Nobel je bio hemičar, a njegova otkrića u toj oblasti doprinijela su bogatstvu koje je stekao izumom dinamita u 19. vijeku. Nagrada za ekonomiju uvedena je kasnije, a finansira je švedska centralna banka.
Iako ponekad u sjenci poznatijih laureata iz oblasti fizike, književnosti i mira, nagrade za hemiju i dalje prepoznaju ključna otkrića, kao što su nuklearna fisija, tehnike sekvenciranja DNK i istraživanja kvasca. Prošlogodišnju Nobelovu nagradu za hemiju dobili su američki naučnici Dejvid Bejker i Džon Džamper, kao i Britanac Demis Hasabis, za rad na dekodiranju strukture proteina i stvaranju novih, što je omogućilo napredak u oblastima poput razvoja lijekova.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR