“Fleksibilno radno vrijeme” u praksi znači “ukidanje osmosatnog radnog dana, uništavanje porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomjerne eksploatacije”, saopštio je sindikat javnog sektora ADEDY.
Grčka bi uskoro mogla postati prva zemlja Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-satni radni dan u privatnom sektoru, što je izazvalo snažan otpor sindikata i opozicionih stranaka. Parlament bi o kontroverznom zakonu trebalo da glasa, dok su širom zemlje najavljeni protesti i štrajkovi. Uprkos protivljenju javnosti, očekuje se da će prijedlog zakona bez većih poteškoća biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija.
Od dolaska na vlast 2019. godine, konzervativna vlada premijera Kirjakosa Micotakisa transformisala je tržište rada, nazivajući ga jednim od “najfleksibilnijih” u Evropi. Od jula 2024. radnici u industriji, trgovini, poljoprivredi i pojedinim uslužnim djelatnostima mogu biti pozvani da rade šesti dan u sedmici, uz dodatnu naknadu od 40 posto na redovnu dnevnicu. Vlada tvrdi da su ove promjene nužne zbog starenja populacije i nedostatka kvalifikovane radne snage.
U utorak je zemlju zahvatio opšti štrajk, drugi u ovom mjesecu, tokom kojeg su javni prevoz i državne službe gotovo potpuno obustavili rad. “Fleksibilno radno vrijeme” u praksi znači “ukidanje osmosatnog radnog dana, uništavanje porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomjerne eksploatacije”, saopštio je sindikat javnog sektora ADEDY.
Novi zakon predviđa mogućnost rada do 13 sati dnevno, ali najviše 37,5 dana godišnje, uz maksimalno 48 sati sedmično u prosjeku za period od četiri mjeseca i do 150 sati godišnjeg prekovremenog rada. Ministarstvo rada navodi da će produženi radni dan biti dobrovoljan i da radnici neće biti primorani da prihvate prekovremeni rad, no sindikati upozoravaju da poslodavci imaju veću moć u pregovorima, posebno u zemlji gdje su inspekcije rada rijetke.
Zakon takođe omogućava fleksibilnije rasporede rada, fragmentaciju godišnjeg odmora u više dijelova i brže zapošljavanje putem aplikacija, kako bi se “ispunile hitne potrebe kompanija”.
Ministrica rada Niki Kerameus iz Nove demokratije brani zakon tvrdeći da on “daje zamah privatnom sektoru” i “ojačava položaj zaposlenih”.
"Izraz ‘13-satni radni dan’ ne znači da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan. To može biti najviše 37 dana godišnje i isključivo uz saglasnost radnika", rekla je Kerameus u intervjuu za televiziju Skai.
Protivnici zakona, među kojima su poslanici opozicionih stranaka Pasok i Nova ljevica, ocjenjuju da se njime dereguliše tržište rada i ugrožava ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
“Nezamislivo je da u 2025. godini raspravljamo o legalizaciji 13-satnog radnog dana”, rekla je poslanica Efi Achtsioglou.
Prema podacima Eurostata, svaki peti Grk radi više od 45 sati sedmično, najviše u Evropskoj uniji, dok OECD navodi da je Grčka peta zemlja na svijetu po broju radnih sati godišnje, odmah iza Kolumbije, Meksika, Kostarike i Čilea, navodi Politico.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR