Globalni javni dug mogao bi premašiti 100% bruto domaćeg proizvoda do 2029. godine, dostižući najviši nivo od 1948. i nastaviti da raste, saopštio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF), pozivajući zemlje da stvore fiskalne rezerve radi zaštite od ekonomskih rizika.
Vitor Gaspar, šef odjeljenja za fiskalne poslove MMF-a, kazao je da bi globalni javni dug mogao dostići čak 123% BDP-a do kraja decenije u „nepovoljnom, ali mogućem scenariju”, što je tek nešto ispod rekordnih 132% zabilježenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
„Sa našeg stanovišta, najzabrinjavajuća bi bila situacija u kojoj bi došlo do finansijskih potresa“, rekao je on u intervjuu, pozivajući se na poseban izvještaj MMF-a objavljen u utorak, koji upozorava na moguću „neurednu“ korekciju tržišta.
To bi, prema njegovim riječima, moglo pokrenuti fiskalno-finansijsku „spiralu propasti“, sličnu onoj koja se dogodila tokom evropske dužničke krize koja je počela 2010. godine.
MMF je ove sedmice blago povisio svoju prognozu globalnog rasta za 2025. godinu, uzimajući u obzir blaži efekat trgovinskih tarifa, iako je upozorio da bi obnovljeni trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine – koji se zaoštrio nakon što su projekcije već zaključene – mogao značajno usporiti privredni rast.
Gaspar je istakao da neizvjesna globalna perspektiva čini fiskalne reforme važnijim nego ikad, te da MMF poziva i razvijene i zemlje u razvoju da smanje nivo duga, smanje deficite i stvore fiskalne rezerve.
„S obzirom na značajne rizike na horizontu, važno je biti spreman, a priprema podrazumijeva postojanje fiskalnih rezervi koje omogućavaju vlastima da odgovore na ozbiljne negativne šokove u slučaju finansijske krize“, rekao je on.
Prethodna istraživanja MMF-a pokazala su da su zemlje sa većim fiskalnim prostorom bile u boljoj poziciji da ograniče štetu po zaposlenost i ekonomsku aktivnost u slučaju ozbiljnih šokova praćenih finansijskom krizom, dodao je Gaspar.
U najnovijem Fiskalnom monitoru, MMF navodi da razvijene ekonomije već imaju javni dug veći od 100% BDP-a, ili se očekuje da će taj nivo uskoro premašiti — među njima su Sjedinjene Države, Kanada, Kina, Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija.
Njihov rizik ocjenjuje se kao nizak do umjeren, jer te zemlje imaju duboka tržišta državnih obveznica i više mogućnosti za vođenje politike, dok mnoge ekonomije u razvoju i zemlje sa niskim prihodima raspolažu ograničenim resursima i suočavaju se sa višim troškovima zaduživanja, uprkos relativno nižem nivou duga.
Gaspar je naglasio da je zaduživanje danas znatno skuplje nego u periodu između globalne finansijske krize 2008–2009. i pandemije koja je počela 2020. godine. Rast kamatnih stopa opterećuje državne budžete u trenutku kada su zahtjevi sve veći zbog geopolitičkih tenzija, porasta prirodnih katastrofa, tehnoloških promjena i starenja stanovništva.
„Iako prepoznajemo da je fiskalnu jednačinu teško uskladiti u političkom smislu, vrijeme za pripremu je sada“, napisao je Gaspar u predgovoru Fiskalnog monitora, dodajući da bi ciljano javno ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu moglo podstaći rast BDP-a.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR