Europarlamentarci traže ostavku Varheljija zbog navoda o mađarskoj špijunaži u EK

Poslanici EP žele da znaju da li je izvršna vlast EU znala za navodno mađarsko špijuniranje. Neki pozivaju komesara Olivera Varheljija da podnese ostavku ako se pokaže da je umiješan.

Evropska komisija suočava se sa sve većom krizom povjerenja dok poslanici Evropskog parlamenta traže odgovore o tome šta je znala o navodnoj mađarskoj špijunskoj mreži koja je djelovala iz ambasade te zemlje u Briselu.

Poslanici će danas ispitivati Komisiju povodom optužbi da su obavještajci iz vlade mađarskog premijera Viktora Orbana pokušali da regrutuju zvaničnike EU kao špijune između 2012. i 2018. godine.

Mađarski zvaničnici koji rade u institucijama EU opisali su mrežu za Politico kao javnu tajnu u belgijskoj prijestonici. Navodno špijuniranje otvara pitanje da li bi Oliver Varhelji, koji je vodio ambasadu tokom posljednjih godina u kojima se tvrdi da je špijuniranje trajalo, trebalo da bude evropski komesar.

Komisija je potvrdila da interno istražuje optužbe. Belgijske obavještajne službe sarađivaće sa Komisijom u toj istrazi, prema izvoru upoznatom sa slučajem koji je zatražio anonimnost. Neki poslanici kažu da Varhelji treba da podnese ostavku ako se utvrdi da je povezan sa navodnom špijunskom mrežom. Jedna nevladina organizacija poručila je da bi on trebalo da ode odmah.

Varhelji je prošle sedmice rekao Ursuli fon der Lajen da „nije bio svjestan“ navodnih pokušaja Mađarske da u Briselu regrutuje špijune, navodi portparol Komisije.

Neki poslanici tvrde da je Komisija već tada imala upozorenja.

„Već je ranije bilo signala upozorenja“, rekla je kopredsjednica Zelenih Teri Reintke. „Komisija sada mora zaista da odradi svoj posao, sprovede istragu, i onda, mislim, ako se to potvrdi, sljedeći logičan korak je poziv na ostavku i uklanjanje Varheljija“.

Ako je Komisija znala za navodno mađarsko špijuniranje, postavlja se pitanje koje je korake preduzela, ako ih je uopšte bilo.

„Postoje naznake da su ljudi, nakon što su im se obratili Mađari unutar Komisije, to prijavili službama Komisije“, rekao je poslanik Zelenih Daniel Frund. „A ništa se nikada nije desilo“. Dodao je da je tu informaciju „čuo posredno.“

Zaštita osoblja

Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o navodima. Portparol Komisije ranije je rekao da „ozbiljno shvata takve optužbe zbog implikacija po bezbjednost i integritet rada Komisije. Posvećeni smo zaštiti osoblja, informacija i mreža Komisije od nezakonitog prikupljanja podataka.“

Frund je jedan od nekoliko poslanika iz različitih grupa, uključujući Socijaliste i demokrate (S&D) i centristički Rinu, koji pozivaju na političku istragu Odbora Evropskog parlamenta povodom navoda o mađarskom špijuniranju u institucijama EU. Istraga bi tražila odgovore i od najviših zvaničnika Komisije o tome da li su bili upozoreni od strane zaposlenih prije deset godina.

Predsjednica S&D grupe Iratse Garsija rekla je za Politico da grupa podržava traženje „mehanizma za sprovođenje odgovornosti i praćenje ovog pitanja špijunaže“.

Međutim, predstavnik Evropske narodne partije Daniel Koster rekao je za Politico da bi ta partija bila protiv formiranja političkog odbora za istragu, što znači da taj mehanizam vjerovatno neće biti upotrijebljen. Za odobrenje inicijative bila bi potrebna podrška EPP-a, najveće političke grupe.

Elio Di Rupo, belgijski premijer u trenutku kada je navodno špijuniranje počelo, kazao je za Politico da tada nije čuo za optužbe. „Nije bilo nikakvih znakova o onome o čemu sada govorimo“, rekao je. „Apsolutno ništa“.

Kritike ne dolaze samo od poslanika. Fon der Lajen je i pod pritiskom civilnog društva da otpusti Varheljija.

Nevladina organizacija The Good Lobby Profs navela je da nova saznanja, uključujući potvrdu bivšeg šefa mađarske obavještajne službe o postojanju špijunske mreže, „značajno jačaju vjerodostojnost ranijih tvrdnji“ i opravdavaju Varheljijevu ostavku.

Što je Komisija znala?

Nekoliko ljudi koji su radili sa Varhelijem u Briselu rekli su za Politico da je bilo opštepoznato da špijunska mreža djeluje iz stalne misije Mađarske. Svi su govorili anonimno zbog osjetljivosti teme.

Jedan od njih rekao je da mu je član osoblja iz stalne misije prišao sa ponudom da špijunira, i da su njegove kolege o tome obavijestile nadređene u institucijama EU, što postavlja pitanje koliko je Komisija tada znala.

„Postoje dvije opcije,“ rekao je zvaničnik. „Ili Komisija nije znala i saznala je o tome iz medija. Ako je tako, to je katastrofa.

Druga je da su znali, a nisu reagovali. Pravo pitanje je zašto su dozvolili da ta mreža funkcioniše bez ikakve kontrole?

Opet, dvije su mogućnosti. Znali su, ali nisu imali mjere da reaguju. Ili su znali, ali su smatrali da je mreža toliko amaterska da su mislili da je drže pod kontrolom“.

Orbánov politički rival Peter Mađar, koji je takođe radio u stalnoj misiji Mađarske pod Varhelijem, optužio ga je prošle sedmice da nije otkrio sve informacije o svom mandatu kao ambasador.

„Po mom mišljenju, Oliver Varhelji, sadašnji evropski komesar i bivši ambasador EU (i moj bivši šef), nije rekao cijelu istinu kada je to negirao tokom zvanične istrage prije nekoliko dana“, napisao je Mađar na Facebooku.

„Bila je to opštepoznata činjenica u ambasadi EU u Briselu da su tokom mandata Janoša Lazara, između 2015. i 2018, ljudi iz tajne službe bili raspoređeni u Brisel,“ dodao je.

Mađarski ministar Lazar, koji je nadgledao obavještajnu službu dok je Varhelji bio ambasador, rekao je prošle sedmice da se „ne sjeća tačnih detalja, ali da mu je dužnost da štiti svoju zemlju,“ dodajući: „Ako su mađarski obavještajci išli u Brisel... ja bih ih pohvalio, ne ukorio“.

Praćenje ponašanja

Navodi o špijuniranju takođe otvaraju pitanje zašto je Fon der Lajen željela da zadrži Varhelija na funkciji. Nekoliko izvora upoznatih sa njenom podrškom tvrdi da je predsjednica vršila pritisak na poslanike da prihvate Varhelija kao komesara 2024. godine, nakon što je morao da prođe dodatna pisana pitanja jer mnogi poslanici nijesu bili ubijeđeni.

„Uloga predsjednice u procesu je da se dogovori lista kandidata sa Savjetom i predstavi cijeli kolegijum komesara“, rekao je portparol Komisije. „Poslije toga, sve je u rukama Evropskog parlamenta“.

Varhelji je sada komesar za zdravlje. U prvom mandatu Fon der Lajen bio je zadužen za proširenje EU.

„Kada je objavljena njegova ponovna nominacija, očekivala sam više opreza od Fon der Lajen, s obzirom na njegovu prošlost“, rekla je Katalin Češ, mađarska poslanica i bivša članica Renew grupe, dodajući da je Varhelijevo ponašanje izazvalo „sramotu i poniženje za cijelu Komisiju“.

„Pomalo me iznenadilo što tokom procesa nominacije te ozbiljne etičke sumnje nijesu više bile tema“, dodala je Češ.