Ko može obuzdati Trampa? Pojavljuje se neočekivani kandidat: Katolička crkva

Nejednakost, imigracija i građanska prava su bojišta na kojima se crkva, zajedno sa nekim drugim hrišćanskim zajednicama, danas bori, ocjenjuje spoljnopolitički komentator Sajmon Tisdal u analizi za Guardian.

Vrhovni sud to ne može – prepun je konzervativaca koji njemu duguju svoje pozicije. Kongres to neće – republikanci slijepo slijede njegova naređenja, a demokrate su loše vođene i podijeljene. U današnjoj Bijeloj kući, koncept ustavnih ograničenja izvršne vlasti djeluje kao relikt iz prošlosti. Mediji se trude, uprkos stalnim pravnim prijetnjama, ali prečesto popuštaju. Hrabri novinari koji insistiraju na nezgodnim pitanjima bivaju izvrijeđani ili ućutkani: „Tiho, prasice“.

Pa ko će onda obuzdati Donalda Trampa? Ko će zaustaviti njegovu kontinuiranu ustavnu uzurpaciju – postepeno uništavanje američke demokratije, građanskih prava, životnog standarda, međunarodnog ugleda i moralnog integriteta? Birači bi mogli pokušati da ga makar posredno zauzdaju na izborima narednog novembra (kao što su nedavno uradili u Njujorku i drugim mjestima). Ali ti izbori su daleko. Kriza je sada.

Americi je, metaforično rečeno, hitno potreban nacionalni junak, neka vrsta savremenog Svetog Đorđa koji će ubiti aždaju, zaštititi narod i prevagnuti dobro nad zlom. Ko bi u stvarnosti mogao da preuzme ovu ulogu moralnog spasitelja?

Na scenu stupa Lav XIV, „američki papa“, uz podršku Konferencije američkih biskupa, sveštenstva i brojnih aktivista na terenu – neočekivanih, novonastalih predvodnika otpora širom zemlje protiv trampovske pošasti. Biskupi su bacili rukavicu u posebnoj izjavi ovog mjeseca. Nejednakost, imigracija i građanska prava su bojišta na kojima su crkva i druge hrišćanske denominacije odlučile da se suprotstave.

„Protivimo se neselektivnom masovnom deportovanju ljudi. Molimo se za kraj dehumanizujuće retorike i nasilja“, navodi se u izjavi. Pozivajući se na brutalne taktike agenata imigracione i carinske službe (ICE), biskupi su osudili „klimu straha“ koju stvaraju Trampove politike, profilisanje ranjivih građana, šokantne uslove u pritvorskim centrima i nedostatak pristupa duhovnoj brizi.

Izražavajući stav ukorijenjen u svetim spisima, a koji bi britanska laburistička vlada i mnoge zapadne zemlje trebalo da čuju, nastavili su: „Razumijemo da države imaju odgovornost da regulišu svoje granice i uspostave pravičan i uređen imigracioni sistem radi opšteg dobra.“ Ali stvaranje bezbjednih i legalnih puteva za migrante je, po njima, ispravnije i moralnije rješenje. Ljudsko dostojanstvo i nacionalna bezbjednost nijesu u sukobu, poručili su.

Lav, rođen u Čikagu, sve otvoreniji kritičar Trampovih „nehumanih“ politika od svog izbora u maju, sada je na čelu ovog svešteničkog otpora. Ranije ovog mjeseca, pozvao je ICE da preispita demonizovanje migranata – više od dva miliona „ilegalnih“ stranaca je ove godine prisilno uklonjeno, a rekordni brojevi su pritvoreni, prema zvaničnim podacima. Kritikovao je i smrtonosne američke napade na osumnjičene švercere droge kod Venecuele, upozoravajući da nasilje neće donijeti rješenje. A osporio je i Trampovo poricanje klimatske krize, poručujući na Cop30 da Božja tvorevina „vapi“ za djelovanjem.

Organizovani otpor Trampu među katolicima i drugim vjerskim grupama hrišćanske ljevice širi se u lokalnim zajednicama. Od Nju Džerzija do Kalifornije, parohijski sveštenici i pastori predvodili su proteste, bojkote i inicijative kako bi se suprotstavili postupcima ICE-a. „Katolici su posebno dobro pozicionirani da predvode takav pokret“, piše Marija J. Stefan, stručnjakinja za nenasilni građanski otpor.

Oko 22% odraslih Amerikanaca izjašnjava se kao katolici, a više od četiri od deset njih su imigranti ili djeca imigranata. „Mnogi katolici su vjerovatno među onima koji sada žive u strahu od maskiranih agenata koji ih odvode u neobilježene automobile i pritvore… U međuvremenu, skoro tri miliona crnih katolika suočava se sa napadima na zakon o glasačkim pravima i slabljenjem zaštite građanskih prava,“ piše Stefan.

Crkva se okomila i na Trampovu glavnu fiskalnu politiku, optužujući ga za „neoprostiva“ smanjenja zdravstvene i prehrambene pomoći, te neopravdane poreske olakšice bogatima. „Katoličko učenje obavezuje vjernike da štite ljudsko dostojanstvo. Teško je zamisliti da zakon promoviše svetost svakog života dok istovremeno reže ključne programe za siromašne i proširuje poreske olakšice za bogate,“ piše profesor javne teologije Esa Makoli sa koledža Viton.

Katolici, kao i druge vjerske grupe u SAD, daleko su od jedinstva u protivljenju Trampu. On je prošle godine osvojio 55% katoličkog biračkog tijela, iako je podrška od tada značajno opala. Konzervativni kritičari ismijavaju Lava kao „probuđenog papu“ – podsjetnik da crkvena hijerarhija na pobačaj i druge teme često zauzima izrazito konzervativne, reakcionarne stavove.

Šire gledano, hrišćanski nacionalisti i fundamentalisti udružili su se s Trampom i autoritarnim desničarskim populistima u Britaniji i Evropi kako bi iskoristili i politizovali religijska uvjerenja. Podjela je oštra, kao i u sekularnom svijetu. „Hrišćanski nacionalizam je partikularan, a ne univerzalan. On se tiče zaštite ‘nas’ od ‘njih’ – domaćih protiv imigranata. Riječ je više o moći nego o ljubavi. Više o prijetnji nego o nadi“, piše komentator Dejvid Bruks. Mogao je govoriti o MAGA pokretu – ili o Reform UK.

Sve nestabilnije autoritarno ponašanje, nasilni nihilizam, manipulativna religijska hipokrizija i otvorena korupcija: to je izazov s kojim se suočavaju SAD i svijet. Da li je Lav, koji govori u ime ljudskog dostojanstva, pristojnosti i vjere, lider čiji je trenutak konačno došao? Ima 70 godina. Mandat mu traje do smrti. Trampu su ostale još tri godine na vlasti. Ako poželi da djeluje, Lav ima moralni autoritet, političko iskustvo i međunarodni ugled da se suprotstavi Trampu na način koji može donijeti dobro – po pitanju siromaštva, nejednakosti, migranata, građanskih prava, Rusije, Palestine i drugih hitnih pitanja.

Američki papa bi mogao učiniti ono što drugi očigledno ne mogu: postidjeti i obuzdati „čudovište“. Ali za to mu je potrebno ono što je Trampov protivnik, pokojni papa Franja, molio: podrška ne samo katolika, već „svih ljudi dobre volje“. To, i možda malo čudo. Jer, na kraju krajeva, i hrabri Sveti Đorđe je stradao.