Rusija bombarduje Ukrajinu dok SAD saopštavaju da je ostvaren napredak u razgovorima sa Kijevom

Rusija je pokrenula masovno vazdušno bombardovanje ukrajinskih infrastrukturnih ciljeva u trenutku kada razgovori između SAD-a i Ukrajine na Floridi ulaze u treći dan.

Tokom noći Rusija je lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je većina oborena, saopštile su vlasti. Jedan udar pogodio je željeznički čvor u gradu Fastiv, nedaleko od Kijeva, uništivši glavnu staničnu zgradu i oštetivši željezničke kompozicije.

Predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je napad bio „besmislen sa vojnog stanovišta i da Rusi nijesu mogli biti nesvjesni toga“.

Ranije su američki i ukrajinski pregovarači pozvali Rusiju da pokaže „ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru“ nakon što razgovori u Moskvi nijesu donijeli napredak.

Moskva je posljednjih nedjelja pojačala napade na energetski sektor i infrastrukturu Ukrajine.

U subotu je ukrajinsko ministarstvo energetike saopštilo da su ruski napadi pogodili energetska postrojenja u osam regiona, izazvavši nestanke struje.

U međuvremenu, nuklearni nadzorni organ UN-a saopštio je da je nuklearna elektrana Zaporižja tokom noći privremeno izgubila svu spoljašnju energiju – jedanaesti put od početka ruske invazije u punom obimu.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je pokrenulo „masovni udar“ kao odgovor na ono što je nazvalo ukrajinskim napadima na civilne ciljeve.

„Rusija nastavlja da ignoriše sve mirovne napore i umjesto toga gađa kritičnu civilnu infrastrukturu“, rekao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.

„To pokazuje da se nikakve odluke o jačanju Ukrajine i povećanju pritiska na Rusiju ne smiju odlagati. A posebno ne pod izgovorom mirovnog procesa“, dodao je.

Na Floridi je izaslanik SAD-a Stiv Vitkof u saopštenju naveo da su dvodnevni razgovori sa Rustemom Umerovim, sekretarom ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, bili „konstruktivni“.

Vitkof i Umerov „saglasili su se oko okvira bezbjednosnih aranžmana“ koji bi mogli da oblikuju takav sporazum i „razgovarali o neophodnim kapacitetima odvraćanja za održivi mir“, navodi se u saopštenju bez preciziranja detalja.

Perspektiva završetka rata zavisi od spremnosti Rusije da preduzme „korake ka deeskalaciji i obustavljanju ubijanja“, dodaje se u tekstu.

Pregovori, kojima prisustvuje i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, biće nastavljeni i trećeg dana, u subotu.

Tokom razgovora na Floridi ukrajinski tim je informisan o nedavnom susretu između Vitkofa, najvišeg Trampovog izaslanika za inostranstvo, i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Vitkof je proveo skoro pet sati sa Putinom u Moskvi u utorak, nakon čega je Kremlj saopštio da „nije postignut kompromis“ o nacrtu američkog mirovnog plana.

Kremlj je naveo da je Putin spreman da se sastaje sa američkom stranom „koliko god puta bude potrebno“, ali Ukrajina i njeni evropski saveznici dovode u pitanje spremnost ruskog lidera da okonča rat.

U petak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da želi da „dobije punu informaciju o tome šta je rečeno u Moskvi i koje je nove izgovore Putin pronašao da odugovlači rat“.

Kijev je insistirao na izmjenama početnog američkog mirovnog plana, koji je u prvoj verziji, kada je procurio u medije, bio široko ocijenjen kao povoljan za Moskvu. Ažurirana verzija još nije objavljena.

Glavne tačke razilaženja između dvije strane ostaju, uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon rata i teritorijalne ustupke.

Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorije Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa na istoku – koji čine oblasti Donjeck i Lugansk.

U intervjuu za India Today u petak, Putin je upozorio ukrajinske trupe da se u potpunosti povuku iz tog regiona ove sedmice, rekavši da će u suprotnom Rusija „osloboditi te [donbaske] teritorije silom“.

Kijev i njegovi evropski saveznici vjeruju da bi najefikasniji način da se spriječi Rusija u budućim napadima bio da se Ukrajini omogući članstvo u NATO-u ili da joj se pruže sveobuhvatne bezbjednosne garancije.

Rusija tome snažno protivreči, dok je i Tramp više puta poručio da nema namjeru da dozvoli da Ukrajina pristupi vojnom savezu.

Mogućnost pristupanja Ukrajine NATO-u bila je „ključna tema“ kojom se razgovaralo u Moskvi, saopštio je Kremlj u srijedu.

Tramp je rekao da su ti razgovori bili „prilično dobri“, ali da je još prerano reći šta će se desiti jer „za tango je potrebno dvoje“.