Budžet sistema socijalne sigurnosti u Francuskoj danas se nalazi pred neizvjesnim glasanjem koje bi moglo da izazove novu političku krizu i ostavi rupu od 30 milijardi eura u finansiranju zdravstva, penzija i socijalne zaštite.
Premijer Sebastijan Lekornu nema većinu u parlamentu, a njegov pokušaj da obezbijedi podršku socijalista – uključujući suspenziju penzione reforme predsjednika Emanuela Makrona – otuđio je njegove centrističke i konzervativne saveznike, zbog čega je sudbina zakona neizvjesna.
Poslanici u donjem domu započinju razmatranje zakona danas poslije 16 časova, nekoliko dana nakon što je tijesnom većinom usvojen poreski dio tog paketa.
Lider socijalista Olivije For izjavio je juče da bi njegova partija mogla podržati zakon nakon dobijenih ustupaka, uključujući odlaganje ključne Makronove penzione reforme iz 2023. godine do predsjedničkih izbora 2027.
Međutim, očekuje se da će krajnja desnica i radikalna ljevica glasati protiv, dok bi saveznici vlade, poput centrističke partije Horizon i konzervativnih Republikanaca, mogli biti uzdržani ili glasati protiv. Oni tvrde da je Lekornu otišao predaleko žrtvujući penzionu reformu i povećavajući poreze kako bi umirio socijaliste.
Socijalna sigurnost čini više od 40 odsto ukupne javne potrošnje Francuske i obuhvata socijalnu zaštitu, zdravstvo i penzije.
Lekornu, lojalista predsjednika Makrona, upozorio je prošle sedmice da bi odbijanje zakona stvorilo manjak i do 30 milijardi eura (35 milijardi dolara), gotovo dvostruko više od 17 milijardi predviđenih u prvobitnom prijedlogu. To bi ugrozilo čitav budžet javnog sektora za 2025. godinu, uz vrlo malo vremena da se on usvoji do kraja godine, što bi ga moglo primorati da potraži privremeno zakonsko rješenje.
Vlada ima za cilj da smanji budžetski deficit Francuske – koji je već među najvećima u eurozoni – na ispod pet odsto BDP-a naredne godine. Međutim, manevarski prostor je veoma ograničen u podijeljenom parlamentu gdje nijedna stranka nema većinu.
Budžetske borbe su se pojačale otkako je Makron prošle godine izgubio većinu na vanrednim izborima, što je izazvalo političku nestabilnost i dovelo do pada tri vlade. Spor oko prošlogodišnjeg budžeta srušio je kabinet Mišela Barnijea kroz glasanje o nepovjerenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR