Piše Vladimir Jovanović.
Piše: Vladimir Jovanović
U Istanbulu je jutros u 10 sati počelo zasijedanje Sinoda Carigradske patrijaršije na kojem bi se mogle donijeti važne odluke o daljem raspletu crkvene situacije u Ukrajini. Kako je saopšteno, riječ je redovnome sastanku koji će potrajati do 11. oktobra.
„Razmotriće se tomos o autokefaliji Ukrajinske pravoslavne crkve”, tvrdi Bi-Bi-Si. Press-služba Carigradske patrijaršije to nije potvrdila, ali ni opovrgla. Sinod, izvještava s lica mjesta ukrajinska TV „Прямий”, zasijeda iza „zatvorenih vrata”.
U svakome slučaju, iako se Carigrad nalazi na korak do izdavanja tomosa za Ukrajinu, malo je vjerovatno da će se tomos objaviti danas ili u naredna dva dana. Patrijarh carigradski Vartolomej, tokom propovijedi, ili u izjavama za javnost, proteklih je neđelja ponovio da će Crkva Ukrajine dobiti tomos. Ali, ukoliko se uzme u obzir procedura, ostaje da se i Sinod Carigradske patrijaršije o tome službeno izjasni. To se može očekivati tokom ovoga zasijedanja.
Proces objedinjavanja tri pravoslavne jurisdikcije (UPC-KP, UAPC, dio UPC-MP) je u toku. Koordiniraju ga u Kijevu dvojica Vartolomejevih egzaraha. Da bi se tomos izdao, mora postojati adresat, dakle primalac tomosa – a to neće biti neka od postojećih jurisdikcija, nego novi crkveni entitet koji će objediniti ukrajinsko pravoslavlje. Očekuje se sazivanje sabora arhijereja Ukrajine koji će izabrati između sebe poglavara nove Crkve.
Takođe, nije isključeno da Sinod u Carigradu sada odluči o uklanjanju anateme ili „anateme” koju je Moskovska patrijaršija 1997. stavila na patrijarha Filareta Denisenka, poglavara Kijevske patrijaršije.
Na Sinaksi – okupljanju svih arhijereja Carigradske patrijaršije od 1-3. septembra o.g. raspravljena je posebna tema: to su žalbe klirika van jurisdikcije Carigrada, tj. osnovanost da ih ta Patrijaršija prihvati i da donosi konačne odluke o njima. Utvrđeno je da Carigrad ima kanonski prerogativ da djeluje kao apelaciona instanca.
Naime, budući sebe smatra najvišim sudom po ovome pitanju (izuzimajući vaseljenske sabore), Patrijaršija u Carigradu može da prihvati, razmotri i odluči po žalbama onih klirika koji se ne nalaze u njezinoj jerarhiji, a osporavaju presude protiv njih u matičnoj pomjesnoj crkvi. To je ekskluzivno pravo Carigrada, poznato u bogoslovskoj nauci kao – ekliton, utvrđen 9. i 17. kanonom IV Vaseljenskoga sabora.
Skidanje anateme, ili „anateme”, sa patrijarha Filareta nije samo zadovoljavanje pravde, već i opcija da se autokefalija odobri na kanonski perfektan način. Naime, objedinjavanje Crkve u Ukrajini će biti moguće samo kroz liturgijsko jedinstvo Carigrada i njegovih egzaraha u Kijevu sa svim arhijerejima iz redova dosadašnjih „raskolnika” Kijevske patrijaršije, koji su rukopoloženi od strane patrijarha Filareta.
Apsurdnost vještačkih podjela na „raskolnike”, koje je bezmalo tri protekle decenije uzrokovala i podgrijavala Moskovska patrijaršija, ogleda se i u činjenici da je mitropolita Onufrija Berezovskoga, predstojatelja njene jurisdikcije u Ukrajini (UPC-MP), za arhijereja 1990. rukopoložio upravo Filaret, tada mitropolit kijevski Ruske crkve, etc.
Kako smo ranije izvještavali, Sinod Carigradske patrijaršije je 20. aprila o.g. odlučio da „preduzme korake neophodne za darivanje autokefalije pravoslavnim hrišćanima Ukrajine”. Izaslanstvo Carigradske patrijaršije je narednih mjeseci o tome neposredno obavijestilo sve pravoslavne crkve.
Patrijarh Vartolomej je 1. septembra optužio Moskovsku patrijaršiju za niz nekanonskih intervencija nad drevnom Kijevskom mitropolijom, koju je Carigrad u davnini utemeljio. Carigrad se poziva na istorijske spise u kojima se zaista ne nalazi podatak da je Carigrad ikada izuzeo Kijev iz svoje jurisdikcije; drugim riječima, Moskva nema dokument kojim bi se potvrdila kanonska osnovanost njezinih pretenzija da Ukrajinu zadrži u svojoj nadležnosti. Vartolomej je kazao:
„Pošto Rusija, kao odgovorna za trenutnu bolnu situaciju u Ukrajini, nije u stanju da riješi problem, Vaseljenski Patrijarh je preuzeo inicijativu rješavanja problema u skladu sa ovlašćenjima koje su mu pružili sveti kanoni i obaveze nadležnosti nad eparhijom u Kijevu, primajući zahtijev od strane poštovane Vlade Ukrajine, kao i ponavljeni zahtjev od strane ‘patrijarha’ Kijeva Filareta [Denisenka], koji je apelovao na našu presudu o njegovome slučaju”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR