1 °

max 5 ° / min -1 °

Subota

16.01.

5° / -1°

Nedjelja

17.01.

2° / -2°

Ponedjeljak

18.01.

4° / -3°

Utorak

19.01.

6° / -3°

Srijeda

20.01.

6° / -1°

Četvrtak

21.01.

10° / 4°

Petak

22.01.

10° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Tvrdnje Zorana Zaeva najbrutalniji revizionizam

Izvor: EPA-EFE

Region

Comments 0

Izvor: Danas.rs

Autor: Antena M

  • Viber

Tvrdnje Zorana Zaeva najbrutalniji revizionizam

Tvrdnje koje je Zoran Zaev, premijer Severne Makedonije, saopštio u intervjuu za bugarsku agenciju Bgnes ustalasale su javnost u regionu, a intervju je, prema ocenama makedonske opozicije, „skandalozan“.

Tokom Drugog svjetskog rata, „na početku,“ Bugari su bili „administratori“ na području sadašnje Sjeverne Makedonije, kazao je Zaev, ali su se zatim priključili antifašističkom frontu, pa su, naveo je, „bugarska i makedonska vojska zajedno oslobodila Skoplje i druga mjesta“.

Dodao je i da „Makedonci i Bugari nemaju podijeljenu istoriju, ni ukrštenu, već zajedničku“ iz koje su su „nastali i makedonski i bugarski narod, i makedonski i bugarski jezik“.

Ocijenio je i da su dva naroda vlasti Jugoslavije držale razdvojenim.

„Dužnost je svim građanima, a najviše nama političarima, da zbližimo naše narode, jer mnogo godina, decenijama su nas držali daleko. Različite vlasti. Prije svega za vrijeme bivše Jugoslavije, a i prije bivše Jugoslavije. Mi treba da budemo zajedno zato što smo prvi susjedi“, rekao je Zaev.

„Izjavu Zorana Zaeva o bugarskim, fašističkim okupatorima iz Drugog svjetskog rata kao ‘administratorima’ u Makedoniji, zaista, ne mogu drugačije da ocijenim nego kao sramnu i šokantnu“, kaže za Danas istoričar Milivoj Bešlin.

Navodi da je to „klasičan istorijski revizionizam i to u svojoj najogoljenijoj i najbrutalnijoj verziji“.

Bešlin podsjeća da je Bugarska u Drugom svjetskom ratu bila saveznik fašističkih sila, da je sa njima učestvovala u agresiji na Kraljevinu Jugoslaviju i u komadanju njene državne teritorije, te da su zločini okupacionih trupa poznati i istraženi.

„Mislim da ne postoji nijedan politički cilj koji bi mogao da opravda ovakvu zamjenu teza, bacanje pod noge vlastite antifašističke prošlosti i tako drsku i otvorenu rehabilitaciju fašizma“.

Za žaljenje je, ukazuje istoričar, što se premijer Zaev odlučio da umjesto dugotrajnih i uglavnom neprijatnih pregovora bugarsko-makedonske komisije istoričara, ovako kompleksne teme „prelama“ preko koljena i upušta se u istorijske interpretacije sa tako malo znanja o prošlosti.

„Još je tužnije što se ovome raduje najekstremnije krilo desničarskog VMRO-DPMNE i što je Zaev za jedan duži rok kompromitovao i doveo u zabludu lijevo orijentisani dio društva u Sjevernoj Makedoniji“.

Kada je riječ o dijelu izjave da je Jugoslavija razdvojila Bugare i Makedonce, Bešlin podsjeća „da je upravo zahvaljujući politici nacionalne ravnopravnosti u socijalističkoj Jugoslaviji, u punoj mjeri afirmisan makedonski nacionalni i kulturni identitet. Prvi put je on mogao ne samo slobodno da se izrazi, već i da se afirmiše ravnopravno sa ostalima u jugoslovenskoj federaciji“.

Takođe, makedonska državnost, ukazuje istoričar, „i po najvišem pravnom aktu Sjeverne Makedonije, izvojevana je zahvaljujući jedinstvenom antifašističkom pokretu jugoslovenskih partizana, u kome su i Makedonci imali važnu ulogu, naravno“.

Dakle, makedonska državnost je krajem Drugog svjetskog rata konstituisana, naglašava Bešlin, kao i državnost ostalih federalnih država, budućih republika unutar Jugoslavije.

„U najvećoj mjeri zahvaljujući tome postoji i danas Sjeverna Makedonija kao suverena država“.

Sa druge strane, „Bugarska je tokom perioda Hladnog rata koristila priliku, svaki put kada bi se narušili odnosi Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, da kao najvjerniji saveznik Moskve, otvoreno napada Jugoslaviju, dovodeći u pitanje njen teritorijalni integritet upravo preko negiranja postojanja Makedonije i njene nacije“.

Bešlin ističe da ga raduje što su se njegove makedonske kolege, istoričari, koji su članovi međudržavne komisije za pregovore sa Bugarskom odmah oglasili i ogradili od izjave svog premijera i nazvali je istorijskim revizionizmom.

„Strašno je što institucije Evropske unije dopuštaju ovakvo ponašanje Bugarske, njen neskriveni ekspanzionizam i manifestacije nacionalizma i neofašizma. Šta je poruka? Da jedno društvo mora da se odrekne svog antifašizma, da mora da izvrši lobotomije ljudi i da normalizuje fašizam i okupaciju da bi dobilo ‘zeleno svijetlo’ za pregovore (o članstvu u EU). Gdje su tu evropske vrijednosti, koje prečesto padaju kao prva žrtva političkog pragmatizma“, pita se Milivoj Bešlin.

Zoran Zaev „nastoji da ubijedi zvaničnu Sofiju da njegova vlada raskida sa ideološkim naslijeđem i praksom komunističke Jugoslavije, kako je prethodno bilo zatraženo sa bugarske strane u memorandumu, prema kojem su ljudi slovenskog porijekla koji žive u Sjevernoj Makedoniji zapravo Bugari koji govore bugarski jezik, ali im je ‘ispran mozak’ za vrijeme Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji“, kaže za Danas Seljadin Džezairi, novinar TV Klan Makedonija.

U prilog takve namjere Zaeva, kaže Džezairi, ide i njegova tvrdnja da Bugarska nije bila fašistička zemlja, te da su Bugari bili „administratori“, „mada, i sam sam učio istoriju po kojoj su balkanski ratovi bili osvajački, te da je u toku Drugog svjetskog rata susjedna Bugarska bila ‘na pogrešnoj strani’ istorije!“

U spornom intervjuu, ukazuje sagovornik iz Skoplja, „makedonski premijer je udario i na predsjednika Stevu Pendarovskog nazvavši ga neiskusnim“, zbog toga što je prethodno šef države rekao da je politika zvanične Sofije u vezi sa Makedonijom – „živkovistička“ (po bugarskom vođi iz vremena Hladnog rata Todoru Živkovu). Poznavaoci političkih prilika u Sjevernoj Makedoniji, kaže Džezairi, pak podvlače da je „najnoviji nastup makedonskog premijera prevashodno namijenjen bugarskoj publici, i da je to dokaz da će uskoro ovaj svojevrsni spor biti prevaziđen.“

Hristijan Mickoski, lider makedonske opozicione VMRO-DPMNE, ocijenio je da Zaev svojom izjavom „negira antifašističku borbu makedonskog naroda i naše pravo da se pozivamo na to nasljeđe“.

On prihvata, navodi se u reakciji Mickoskog, „da je ovdje postojala bugarska administracija i praktično makedonske borce za nezavisnu makedonsku državu koji su u Drugom svjetskom ratu borili protiv fašističkog okupatora izjednačava sa istim tim okupatorom“.

Zaev je u spornom intervjuu najavio i skori sastanak sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovim i izrazio uvjerenje da će dogovor sa Bugarima biti postignut prije sjednice Savjeta ministara EU početkom decembra.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR