Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader i predsjednik mađarskog MOL-a Žolt Hernadi uspjeli su da pokrenu postupak protiv Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. U svojoj tužbi naveli su da nijesu imali pošteno suđenje u slučaju Ina–MOL, zbog čega je sud prihvatio njihov zahtjev i zatražio izjašnjenje od Hrvatske. Kako prenose hrvatski mediji, nakon što se Hrvatska izjasni, Evropski sud će donijeti odluku.
U središtu procesa nalazi se dugogodišnja afera u kojoj je Sanader osuđen da je primio deset miliona eura mita od Hernadija kako bi MOL preuzeo kontrolu nad hrvatskom naftnom kompanijom INA. Presuda je postala pravosnažna 2014. godine, ali ju je godinu kasnije Ustavni sud ukinuo. U obrazloženju je navedeno da niži sudovi nijesu smjeli da polaze od pretpostavke da su ugovori između hrvatske vlade i MOL-a bili štetni po interese države, jer je na taj način zamagljena granica između političke odgovornosti vlade i krivične odgovornosti Sanadera. Time je, prema ocjeni Ustavnog suda, državni interes bio instrumentalizovan u dokazivanju njegove krivice.
Ponovljeno suđenje Sanaderu počelo je u decembru 2015. i spojeno je sa procesom protiv Hernadija. Nakon četiri godine, u decembru 2019, obojica su ponovo proglašeni krivima. Presudan dokaz u tom postupku bilo je svjedočenje Roberta Ježića, bivšeg Sanaderovog prijatelja i poslovnog partnera. On je, nakon sopstvenog hapšenja, izjavio da ga je Sanader zamolio da organizuje prijem mita, pozivajući se na ugovore iz 2009. godine između njegove švajcarske firme Xenoplast i dvije kompanije sa Kipra.
Međutim, vjerodostojnost Ježićevog svjedočenja kasnije je dovedena u pitanje u međunarodnim postupcima. Hrvatska je 2014. pokrenula arbitražu pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu, tvrdeći da su ugovori između MOL-a i Vlade Republike Hrvatske ništavni jer su rezultat mita. Ipak, sud je 2016. odbacio te optužbe, ocijenivši da Ježić ne predstavlja pouzdanog svjedoka i da nema drugih dokaza, osim njegovih tvrdnji, koje bi povezivale uplatu novca na račun Xenoplasta sa Sanaderom.
Sličan ishod imala je i arbitraža pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. Hrvatska je tvrdila da su ugovori između MOL-a i Vlade bili posljedica korupcije, ali je arbitražni sud 2022. zaključio da se ti navodi zasnivaju isključivo na iskazu Roberta Ježića, te da nijesu potkrijepljeni drugim dokazima. Kao posljedicu, Hrvatska je izgubila taj postupak, a MOL je podnio nove zahtjeve za odštetu u vezi sa svojim ulaganjima u INA-u.
U tužbi pred Evropskim sudom, Sanader i Hernadi tvrde da su u Hrvatskoj bili osuđeni proizvoljno i da im je uskraćeno pravo na pravedno suđenje, garantovano članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Oni navode da sudovi nijesu dovoljno ispitali vjerodostojnost ključnog svjedoka, da su njihovi dokazi nepravedno odbijeni i da odbrana nije imala jednake mogućnosti u odnosu na optužbu. Sanader posebno naglašava da je povrijeđena pretpostavka nevinosti, jer su pojedini političari i sama Vlada Hrvatske svojim javnim istupima prejudicirali njegovu krivicu. Kao primjer naveo je saopštenje Vlade iz februara 2019, objavljeno deset mjeseci prije konačne presude, u kojem se tvrdilo da su sporni ugovori rezultat korupcije i da je Hrvatska zbog toga pretrpjela ogromnu štetu.
Evropski sud je Hrvatskoj uputio nekoliko ključnih pitanja: da li je Sanaderu i Hernadiju suđeno pravedno u skladu sa evropskim standardima, da li je načelo jednakosti strana u postupku poštovano, da li je odbijanje dokaza odbrane ugrozilo pravičnost procesa, da li su presude bile dovoljno obrazložene i da li je optužba uspjela da dokaže krivicu „izvan razumne sumnje“. Od odgovora na ova pitanja zavisiće da li će presude hrvatskih sudova biti dovedene u pitanje na međunarodnom nivou.
Ivo Sanader danas je na uslovnoj slobodi, dok je Žolt Hernadi i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR