Ovogodišnji izvještaj o napretku Srbije, koji će Evropska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, bez sumnje će biti najnegativniji otkako je Srbija započela svoj put prema članstvu u EU. Kritike se nižu: od antievropske retorike, prekomjerne upotrebe policijske sile, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina i neispunjavanja obaveza prema Kosovu, do prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva te nazadovanja u oblasti slobode izražavanja.
Paket proširenja biće razmatran 4. novembra na sastanku Kolegijuma Evropske komisije. Uz napredak Albanije i Crne Gore, te slab ili nikakav napredak drugih, upravo u izvještaju o Srbiji nalaze se najgrublje ocjene.
Evropska komisija će u utorak u Briselu predstaviti najkritičniji izvještaj o napretku Srbije u procesu pristupanja EU, u kojem se režim predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića suočava s ozbiljnim optužbama za nazadovanje u demokratiji, slobodi medija i odnosima sa susjedima, uključujući Hrvatsku i Kosovo, pokazuje dokument u koji je hrvatski Jutarnji list imao uvid.
Komisija navodi da se u Srbiji nastavlja narativ protiv EU, ne samo u medijima, već i na najvišem političkom nivou. Od Beograda se zahtijeva da pokaže stvarnu političku volju za evropske integracije i da se aktivno suprotstavi dezinformacijama.
Duboka društvena polarizacija, kao i pritisak na organizacije civilnog društva, ocijenjeni su kao prijetnja demokratskom procesu. Dio organizacija potpuno je prekinuo saradnju s institucijama vlasti.
Pad nadstrešnice kao simbol
Spominje se i pad nadstrešnice u Novom Sadu, koji je izazvao masovne proteste protiv korupcije i neodgovornosti vlasti, dodatno produbivši društvene podjele.
Po pitanju demokratije napredak je ocijenjen kao nedovoljan, posebno u vezi s izbornom reformom i preporukama međunarodnih posmatrača.
Skupština Srbije, prema izvještaju, ne obezbjeđuje pravu demokratsku debatu, sastanci su rijetki, a kazne za nedolično ponašanje poslanika primjenjuju se selektivno. Zabilježeni su i intenzivni verbalni napadi na civilni sektor.
Komisija tvrdi da sloboda okupljanja postoji u zakonu, ali ne i u praksi: policijska sila protiv demonstranata često nije adekvatno procesuirana.
Medijske slobode “ozbiljno pogoršane”
Najveće nazadovanje bilježi se u oblasti medija.
„Uslovi rada medija i novinara u Srbiji su se ozbiljno pogoršali“, navodi se u izvještaju.
U borbi protiv organizovanog kriminala ostvaren je samo „ograničen napredak“. U oblasti spoljne politike napretka uopšte nema.
Odnosi sa regionom
Funkcionisanje institucija je „u iskušenju zbog polarizacije“, a traži se i jasnije razdvajanje partije i države.
Srbija mora pokazati veću odlučnost u procesuiranju ratnih zločina, naročito kada su u pitanju visoki funkcioneri. Slabe su ocjene u regionalnoj saradnji oko ratnih zločina sa Hrvatskom i Kosovom. Kritikuju se i javni istupi osuđenih ratnih zločinaca u medijima i negiranje zločina, posebno genocida u Srebrenici.
Odnosi s Hrvatskom opisuju se kao antagonistički, uz ad hoc prepucavanja i diplomatske note. Navode se i slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana pod optužbom da predstavljaju sigurnosni rizik.
Uprkos tome, energetska saradnja ostaje efikasna.
Srbija se posebno kritikuje jer nije preduzela mjere protiv odgovornih za napad u Banjskoj, zbog protivljenja integraciji Kosova u međunarodne organizacije, kao i zbog povlačenja Srba iz kosovskih institucija.
Pozdravlja se njihovo učešće na posljednjim izborima.
Iako će Komisija potvrditi da Srbija tehnički ispunjava uslove za otvaranje klastera 3, Savjet EU vjerovatno neće dati saglasnost. Prošle su četiri godine od otvaranja posljednjeg poglavlja.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR