Nimanbegu, Vuksanović i Mustafić: Manjinski narodi diskriminisani

Pripadnici albanskog naroda se često osjećaju diskriminisano, kazao je u Živoj istini potpredsjednik Skupštine i potrpredsjednik FORCE Genci Nimanbegu, odgovarajući na pitanje da li je zahvaljujući ultra-agresivnom nastupu kolega u parlamentu, neko uspio da nametne osjećaj da nijesu punopravni građani Crne Gore.

“Abanci su se osjećali i osjećaju se i dan danas diskriminisano, ali sve manje i manje. Sve više osvajamo prava koja nam pripadaju, prava koja nisu ni na čiju štetu”, navodi Nimanbegu.

Diskurs koji preovladava iz opozicionih redova je latentno dikriminatorski, mišljenja je predsjednik i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

“Nismo pristali na takav diskurs. Imali smo burnih rasprava i nijesmo se pomjerili sa crte kad je trebalo odbraniti vrijednosti našeg identiteta”, kaže Vuksanović.

Decenijama unazad manjinski narodi su bili u zapećku događaja i to nije samo odluka vremena u kojem živimo, naveo je predsjednik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

“Jedan dio ekstremnije opozicije je sukob na političkoj sceni, pokušao predstaviti kao unutar pravoslavni sukob i tu je logična priča nemojte se miješati u našu stvar i u ono što su unutrašnja posla. Multnietnički sklad je najdragoceniji prtljag iz prošlosti. Diskurs koji je banalan, koji je ratnohuškasčki nikad nije pripadao BS i mi nikad nećemo ulaziti u blato takvog diskursa”, ističe Mustafić.

O izborima 

Govoreći o narednim izborima, Mustafić je mišljenja da je opozicija bespovratno proćerdala četiri godine u jalovoj u priči o tome kakvi su izbori 2016. bili.

“Opozicija nije upotrijebila najmoćnije oruđe, a to je parlament. Tenzije u Budvi su prouzrokovane činjenicom da se izbori bliže i da je neko shvatio da je izgubio vrlo dragoceno vrijeme da učestvuje u političkom životu, nije se osvrtao na poruke iz Brisela i sada pokušava to da nadomjesti dizanjem tenzija. Mislim da treba da vode računa da time trajno svi gubimo i da to ostavlja traga na mlade ljude”.

Dodao je da preferiraju samostalni izlazak.

„Nemamo problem da preskočimo cenzus. Mislim da ćemo zadobiti podršku velikog broja naših birača kao potvrdu svega onoga što smo do sad radili“, kaže Mustafić.

Aktuelene teme određeni poltički subjekti koriste kao pogonsko gorivo, smatra Vuksanović. Istakao je i da su spremni, te da mirni ulaze u izbornu utakmicu.

Nimanbegu je naveo da intenzivno rade na ujedinjenju sa drugim albanskim strankama.

„Smatram da moramo ujediniti djelovanje. Treba da sa drugim alabnskim partijama radimo na jakim koalicijama i to dugoročnim“.

Upitan da li razmišlja o drugim koalicionim partijama, Nimanbegu je kazao da ne žele ići vanka te da će ostati pri tome.

O karakteru litija

Situacija u Crnoj Gori od 1997. do sad nije bila složenija, istakao je Nimanbegu.

„Društvo je posvađano. Ako dio srpskog naroda smatra da je ugrožen treba se sjesti i razgovarati sa njima. To je ponuda koja mora biti stalno na stolu. Ponuda Markovića jeste stalno na stolu ali da li je to dovoljno? Te teme ne možemo gurati pod sto“, naveo je Nimanbegu.

Karakter litije, kako je rekao Nimanbegu, nije samo vjerski.

„One imaju kombinovan element. Nemoguće da je toliki broj ljudi izmanipulisan, iako smatram da je veliki broj pozvan od političara da bi se neka politička agenda sprovela“, ističe on.

„Litije imaju svoj politički karakter. Nemam ništa protiv litija dok god su mirne i nenasilne, ali na istim tim litijama mogu da se čuju poruke koje nisu dostojne da nose predznak vjerske“, kazao je Vuksanović.

„Litije su legitiman izraz nezadovoljstva, ali kada dobiju politički karakter i vjera se instrumentalizuje u svrhu nekih drugih namjera, onda to ne dobija lijepe obrise. Primjetna je politizacija litija i instrumentalizacija vjere. Primjetni su i uticaji sa strane. Ali niko ne može sporiti pravo na legitiman izraz nezadovoljstva”, naveo je Mustafić.

Umješanost Moskve i Beograda

Po izjavama zvaničnika Srbije i Moskve jasna je podrška iskazivanju nezadovoljstva u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, istakao je Mustafić.

„Cilj ima političku pozadinu, moguće čuvanje uticaja u Crnoj Gori, možda se još neko nije pomirio sa tim da je Crna Gora nezavisna država, da je članica NATO-a..#, naveo je on i dodao.

„Zauzeli smo prozapadni kurs, očigledno neki nijesu zadovoljni tim. Zbog toga priželjkujem da naši partneri iz Brisela iskažu veći senzibilitet prema nama i da više cijene tu našu odlučnost, jer oni drugi ne traže ništa od nas već samo da im se priklonimo“, kaže Mustafić.

Mustafić smatra da Crna Gora treba da istraje na tome da objasni ono što se dešava u državi.

„Razumijevanje procesa u Crnoj Gori je delikantna stvar i mislim da u komunikaciji sa zapadnim partnerima možemo više uraditi“.

Nimanbegu navodi da je diskurs između Crne Gore i Srbije zabrinjavajući. Upitan da li je uzrok Kosovo, Nimanbegu je odgovorio da to nije isključeno kao dimna zavjesa.

„Nemojte zaboraviti da srpska lista na Kosovu trenutno čini čak i podršku za vladu Kosova“.

Otkazani sastanak u Vašingtonu

Nimanbegu je kazao da je na Balkanu u interesu da dijalog Prištine i Beograda počne i da se što kvalitetnije odvija.

„Izmjene granica na Balkanu su pandorina kutija. Procesi na Kosovu ne znam da li su slučajni. Optužnica protiv Tačija je optužnica koja je rezultat i osnivanje odjeljenja suda u parlamentu Kosova. Smatramo da to nije suđenje protiv oslobodilačke vojske Kosova. To je optužni prijedlog, ali sam momnat da je on prije Vašingotona objelodanjen, je jasna politička poruka. Ne znam kome je odgovaralo da do sastanka ne dođe ali sam primjećivao ogromnu žurbu u organizaciji sastanka“, zaključio je Nimanbegu.