“Crna Gora bi morala da intenzivira fiskalnu konsolidaciju, smanji javni dug i javnu potrošnju učini efikasnijom”, ovako bi se mogle sumirati preporuke sadržane u Ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
Stručnjaci Svjetske banke predviđaju da će ovogodišnji rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda biti 3 posto, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 3,9, a do 2021. se očekuje da siđe na nivo od 2,8 procenata.
Javni dug će se kretati u suprotnom smjeru, pa će ove godine narasti na čak 78 posto, ali po predviđanjima Svjetske banke, već naredne bi trebalo da se smanji na 71 posto, a 2021. da padne na 62,3 posto BDP-a.
Ta godina će biti važna za crnogorske finansije jer bi tada trebalo da, zbog završetka velikih infrastrukturnih projekata koji uzrokuju veliki uvoz, fiskalni deficit pređe u suficit.
Viši ekonomista Svjetske banke, Mark Šifbauer kaže da “visok nivo javnog duga i deficita tekućeg računa, Crnu Goru čini osjetljivom na spoljne šokove, posebno u kontekstu manjeg projektovanog rasta u Evropskoj uniji, ali i drugim dijelovima svijeta”.
“Zbog toga je bitno osnažiti fiskalnu poziciju i pripremiti fiskalne rezerve da bi bili spremni za suočavanje sa ovim, sveprisutnim neizvjesnostima”, naglasio je Šifbauer.
Razlozi ekonomskog usporavanja su pad investicija i izvoza, ali i rast neizvjesnosti na globalnom nivou.
„Neočekivano snažno globalno usporavanje i povezane neizvjesnosti bi uticali na rast i mogli bi ograničiti prostor za snažnija unapređenja tržišta rada i dobrostanja“, ocjenjuje se u Izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru.
Istraživački analitičar Svjetske banke, Milan Lakićević upozorava da prijete veliki rizici, “ne samo zbog trgovinskih ratova SAD i Kine, već i mogućih neizvjesnosti u vezi sa trgovinskim odnosima SAD i Evropske unije, što se odražava na sporije stope rasta u EU”.
“Evropska unija je glavni trgovinski partner zemalja zapadnog Balkana i Crne Gore, tako da bi sve negativne posljedice po rast u EU, odrazile i na rast u Crnoj Gori”, ocijenio je Lakićević.
Fiskalna konsolidacija je pokazala pozitivne efekte, ali se oni odnose uglavnom na rast prihoda. Loše je što država i dalje previše troši.
Ekonomista Svjetske banke Mark Šifbauer je rekao da “fiskalnu konsolidaciju podržava prenstveno porast javnih prihoda što se vidi tokom 2017., 2018., i 2019. godine, kada su javni prihodi kontinuirano rasli”
“Rashodi za zarade su i dalje ostali visoki”, ocjenio je Šifbauer sugerišući da je “u budućnosti neophodno kontrolisati javnu potrošnju da bi se ostvario dalji napredak fiskalne konsolidacije”.
„Crna Gora zbog visokog deficita tekućeg računa i visokog javnog duga izložena eksternim rizicima, a jedan način odgovora je – nastavak fiskalne konsolidacije“, rekao je analitičar Svjetske banke, Milan Lakićević koji smatra da “Crna Gora mora da nastavi smanjivanje javnog duga tako da bi bilo koja politika koja bi mogla da utiče na javni dug, morala biti izuzento pažljivo razmotrena”.
“U čvrstoj vezi je povećanje efikasnosti javne potrošnje, prije svega, u administraciji, zdravstvu i infrastrukturi”, rekao je Lakićević.
Emisiju euroobveznica od 500 miliona eura, koje je Crna Gora emitovala prošlog mjeseca, Svjetska banka ocjenjuje kao dobar potez, jer je Vlada iskoristila povoljne uslove na finansijskim tržištima i dobila novac sa kamatom od dva i po posto i rokom otplate od 10 godina.
Kada je u pitanju zaposlenost, saopšteno je da je do juna procenat zaposlenih u Crnoj Gori povećan na više od 48, ali da je i pored toga potreban inkluzivan rast, kako bi što više građana našlo posao.
“U većini zemalja regiona, uključujući Crnu Goru, nezaposlenost je zaključno sa junom pala na istorijski minimum. Međutim, uprkos pozitivnim trendovima, više od polovine radno sposobnog stanovništva i dalje nema posao u regionu”, kazao je Šifbauer.
Izgledi za region su, kako je dodao, i dalje umjereno pozitivni za narednu i 2021. godinu, ali su okruženi rastućim neivjesnostima kao i sve težim i rizičnijim spoljnim uslovima.
U poređenju sa drugim zemljama regiona, troprocentni rast crnogorske ekonomije će biti u donjem dijelu skale, a niže će se pozicionirati samo Albanija sa 2,9 posto.
Kompletan Izvještaj SB možete preuzeti OVDJE.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR