Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

U Parlamentu rasprava o oduzimanju imovine stečene kriminalom

| Postavio/la: Jelena Ćetković | Izvor: Mina

U Parlamentu rasprava o oduzimanju imovine stečene kriminalom

Prijedlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom zahtjevan je za primjenu, ali njegovi benefiti mogu biti veliki za društvo, smatraju u vladajućoj koaliciji, dok su iz opozicije ocijenili da državi ne treba takav akt već nezavisni tužioci.

Parlament danas raspravlja o Prijedlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim se mijenja rok za podnošenje zahtjeva.

»Rok za podnošenie zahtjeva za trajno oduzimanje, umjesto jedne, biće dvije godine nakon pravosnažnosti presude kojom je okrivljeni oglašen krivim za krivično djelo«, kaže se u obrazloženju.

Navodi se da je zakonska izmjena prepoznata dosadašnjom praksom u vođenim finansijskim istragama koja je pokazaia je da okrivijeni i sa njima povezana lica često imaju imovinu u inostranstvu (nepokretnosti u inostranstvu kupljene na tuđe ime, novac u insotranim bankama.).

»Za prikupljanje dokaza u pogiedu te imovine potrebna je međunarodna pravna pomoć, koja zahtijeva vrijeme i često je nemoguće reaiizovati u roku od jedne godine«, kaže se u obrazloženju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić  ocijenio je da je Predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom djelatnošću veoma zahtjevan za primjenu, ali benefiti tog akta mogu biti izuzetno veliki za društvo u cjelini.

On je kazao da je riječ o jednom od najsloženih pravnih tekstova koji je došao u skupštinsku proceduru.

Prema riječima Nikolića, riječ je o jednom od krucijalnih zakona za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji se oslanja na poglavlja 23 i 24.

»Radi se o zakonskom tekstu koji ima direktne imlikacije na društveni progres i na ono što je finalna ocjena monitoringa koji evropski partneri sprovode nad našim reformskim procesom. Taj akt je veoma zahtjevan za primjenu, ali benefiti tog zakona mogu biti izuzetno veliki za društvo u cjelini«, istakao je on.

Govoreći konkretno o izmjenama zakona, Nikolić je naveo da će biti olakšana procedura pokretanja finansijske istrage.

»Riječ je o jednom multidisciplinarnom pristupu koji uključuje više aspekata prava, od materijalnog procesnog, ustavnog, privrednog, što taj posao čini veoma složenim«, dodao je on.

Poslanik Demokratskog fronta  ekao da je stav DF-a da se izvrši kompletna revizija imovinskih kartona svih državnih funkcionera od uvođenja višepartijskog sistema.

»Ko god ne može da dokaže porijeklo, ta imovina treba da bude nacionalizovana privremeno , konfiskovana. Pa onda pravo dokazivanja vlasništva i porijekla te imovine po poreskoj prijavi ima naj poreski obveznik a ne sud«, kazao je Medojević.

On smatra da je veliki problem nedostatak političke volje i hrabar, neutralan tužilac.

Predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala da građani treba da znaju šta je Ministarstvo pravde predložilo u dijelu izmjena Zakona oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Ona je navela da je izmjenama predviđeno brisanje, i da to, smatra ona nije dobro.

»Vi pokušavete da osnovanu sumnju zamijenite sa osnovom sumnje, jer smatrate da je ovo suvišno«, rekla je Vuksanović.

Ona je kazala da je osnov sumnje skup činjenica koji posredno ukazuje da je neko učinio krivično djelo, a osnovana sumnja je skup činjenica koje neposredno ukazuju da je određena osoba počinilac krivičnog djela.

»U izvještaju Evropske komisije prošle godine, ukazano je da su zakonski osnovi za pokretanje finansijske istrage pretjerano formalizovani«, ocijenila je Vukasnović Stanković.

Ona je rekla da je Crnoj Gori to potrebno, jer ako nije precizirano određenom normom brojni tužioci će to da zloupotrijebe.

„Vrtimo se u krug, jer optužnicu piše tužilac koju potvrdi tročlano vijeće Suda i koje na kraju tu osobu oslobodi, jer negdje je imao osnov sumnje a negdje osnovanu sumnju“, kazala je je Vukasnović Stanković.

Prema njenim riječima, brisanje može biti dobro samo ako stane na put tužiocima koji bez ikakvog osnova, pišu i rade i onim sudijama koje takve optužnice potvrđuju.

»U drugom slučaju ovo je kontraefekt i suprostavljeno je ZKP-u«, poručila je Vuksanović Stanković.

Ostavi komentar

0/300