Trinaesti jul je, bez sumnje, ne samo jedan od najznačajnijih istorijskih trenutaka Crne Gore već i univerzalni simbol koji objedinjuje najznačajnije vrijednosti moderne Crne Gore, smatra istoričar dr Adnan Prekić, saradnik u nastavi na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
"Kroz sjećanje na završetak Berlinskog kongresa, ovaj datum je i kamen temeljac crnogorske državnosti, podsjećanje da je Crna Gora 13. jula 1878. godine, bila u društvu 27. prvih samostalnih država. Sa druge strane, 13. jul 1941. godine je najveći spomenik viševjekovne slobodarske tradicije Crne Gore.
Iz tog razloga, duboko vjerujem da ovaj datum uvijek treba da nas podsjeća na ideale kojima su se rukovodili oni koji su zapalili vatre slobode. Nemamo pravo da zaboravimo ili relativizujemo žrtvu onih koji su bili spremni da se odupru fašizmu i bore za slobodu, kao i posvećenost onih koji su na vrijednostima 13. jula nakon Drugog svjetskog rata stvarali jedno novo, bolje i humanije društvo. Te vrijednosti, bez sumnje su na udaru savremenog istorijskog revizionizma i retrogradnih političkih ideja koje na relativizaciji ovih tradicija pokušavaju da okamene svaki emancipatorski pokušaj da Crna Gora bude bolje mjesto za život. Zbog toga je podsjećanje i razumijevanje svih vrijednosti na kojima počiva simbolika 13. jula, najbolja brana takvim pokušajima", poručuje Prekić.
Na pitanje da li je moguće, u okviru istorije kao nauke, predvidjeti društvene tokove i kako vama izgleda smjena talasa, onoga što se danas naziva fašizam, ne samo kod nas, već i u svijetu, Prekić kaže:
"Mislim da se ne radi o bilo kakvoj smjeni talasa, već da je posrijedi klasični istorijski revizionizam i pokušaj relativizacije prošlosti. Antifašizam kao jedna univerzalna vrijednost, u tom kontekstu je jedna od prvih stvari na udaru. Moramo da budemo svjesni da fašizam i sistem vrijednosti zasnovan na tim idejama ima izvanrednu moć prilagođavanja i kao što je rekao Umberto Eko griješi svak onaj ko misli da će se savremeni fašizam pojaviti u istom onom obliku kao 20-ih i 30-ih godina XX vijeka. Fašizam nije okamenjena ideologija, naprotiv retrogradne ideje su dosta prilagodljive, zbog čega i uspijevaju pronaći put do javnog prostora. Uloga intelektualaca i istoriografije je da prepozna te narative i da na njih jasno upozori. Osnovna funkcija istorije je upravo u tome, da nam pomogne da kroz razumijevanje prošlosti budemo u prilici da razumijemo savremene procese", poručuje on.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR