Kanonizovan Božiji influenser, zaštitnik interneta – prvi milenijumski svetitelj

Priredio: V.J.

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, kanonizovao je Karla Akutisa, italijanskoga tinejdžera koji je umro od leukemije 2006. u njegovoj 15. godini. Ceremonija je održana juče na Trgu Svetoga Petra u Vatikanu u prisustvu više od 80.000 vjernika.

Akutis je postao prvi svetitelj u istoriji Rimokatoličke crkve rođen u savremenosti i nazvan je: „zaštitnikom interneta” i „Božjim uticajnim čovjekom (infuluenserom)” zbog korišćenja digitalnih tehnologija za širenje vjere, te — „prvim milenijumskim svetiteljem”.

Zajedno sa Akutisom, kanonizovan je i Pjer Đorđo Frasati, italijanski katolik s početka 20. stoljeća, koji je umro u 24. godini 1925. godine. Ove kanonizacije su prve u pontifikatu pape Lava XIV.

Prilog CNN

Akutisovi roditelji, Andrea Akutis i Antonija Salcano, kao i njegova mlađa braća i sestre, bili su prisutni na ceremoniji. Rijetko je da porodica svetitelja bude prisutna činu kanonizacije.

Milanska nadbiskupija je 2012. godine pokrenula postupak za beatifikaciju. Akutisa je papa Franjo 2018. proglasio prepodobnim, a 2020. je beatifikovan nakon priznanja njegova čuda u Brazilu; drugo čudo potvrđena je prošle godine u Kostariki, što je otvorilo put kanonizaciji.

Karlo Akutis je rođen 3. maja 1991. u Londonu, od bogatih italijanskih roditelja. Familija se preselila u Milano. Tu se dječak zainteresovao za programiranje i internet tehnologiju. Međutim, Akutisova najveća strast bila je evharistija.

Nakon prvoga pričešća sa 7 godina, rekao je majci: „Uvijek biti ujedinjen sa Isusom je svrha moga života”. Akutis se trudio da svakodnevno prisustvuje misi i nazivao je evharistiju „mojim putem do neba”.

Tinejdžer je napravio veb stranicu koja katalogizuje evharistijska čuda širom svijeta i koristio je internet za evangelizaciju. Njegova posvećenost katolicizmu je inspirisalo roditelje mu da se vrnu aktivnom praktikovanju vjere, a njegova hinduistička dadilja je prešla u katolicizam.

Od beatifikacije 2020. godine, Akutis je postao predmet široke pobožnosti, posebno među mladima. Njegov grob u Asiziju je u „lajvu” 24 sata, a vjernici iz cijeloga svijeta šalju zahtijeve za zastupništvo putem interneta.

Na drugoj strani, neki katolici, kao i dio sekularne javnosti, izrazili su skepticizam prema kanonizaciji Karla Akutisa, napominjući da je njegov kratki život ponudio malo izvanrednih djela.

Britanski neđeljnik „The Economist” je u martu ove godine prenio da se čak i oni s dubokom odanošću prema njemu bore s preciznim utvrđivanjem specifičnih postupaka koji su doveli do kanonizacije. Citiran je Akutisov najbolji prijatelj iz đetinjstva da se ne śeća Akutisa kao „vrlo pobožnog dječaka”, štoviše, nije ni znao da je on bio religiozan! Kolege iz školskih klupa svjedočili su da jeste bio ljubazan, ali ga se ni oni nijesu śećali kao javno pobožnog, iako su primijetili da je rekao da je seks prije braka pogrešan.

Akutis je, dakle, kanonizovan 19 godina nakon smrti, što je relativno brz vremenski okvir prema crkvenim standardima. Navodno je proces uključivao značajne finansijske doprinose porodice. Njegova je majka, Antonija, priznala da je pokrila troškove vezane uz dokumentaciju, putovanje i druge izdatke potrebne za utvrđivanje svetiteljstva. Kritičari su sugerisali da je takva potpora mogla uticati na brzinu kanonizacije. Gospođa Antonija je rekla: „Obično za slučaj svetitelja, oni koji stoje iza toga moraju tražiti od ljudi da prikupe novac, ali u našoj situaciji imamo za plaćanje”.

U međuvremenu, Rimokatolička crkva je osudila neovlašćenu prodaju relikvija koje su navodno pripadale Karlu Akutisu. Predmeti poput pramenova kose navodno su prodati na onlajn aukcijama za znatne iznose, što je podstaklo biskupiju Asizija da zatraži policijsku intervenciju.