Pet pitanja za ECB o vrijednosti eura, kamatnoj stopi, disinflaciji...

Evropska centralna banka suočava se s kompleksnim izazovima dok se priprema da ove sedmice napravi pauzu nakon osam uzastopnih snižavanja kamatnih stopa. Iako su inflacija i rast i dalje pod pažljivim nadzorom, pažnju sve više privlače nove trgovinske prijetnje iz Sjedinjenih Američkih Država, koje bi mogle imati ozbiljne posljedice po ekonomiju eurozone. U atmosferi visoke neizvjesnosti, kreatori politike ostaju oprezni, dok tržišta nagađaju hoće li ECB nastaviti popuštanje kasnije tokom godine.

Evropska centralna banka će napraviti pauzu u četvrtak nakon osam uzastopnih snižavanja kamatnih stopa, dok se nadvijaju prijetnje o oštrijim američkim carinama nego što se očekivalo.

Prijetnja carina je velika za eurozonu, ali još nema mnogo jasnoće o njima, pa je pitanje šta će se desiti dalje.

“Sve oči su uprte u septembar”, rekao je Anatoli Anenkov, viši evropski ekonomista u banci Societe Generale.

1. Šta će ECB uraditi u četvrtak?

Ostaće na glavnoj kamatnoj stopi od 2%.

Podaci od juna nisu donijeli mnogo promjena u pogledu politike, a nejasno je i kakve će konačno biti američke carine.

“ECB će radije sačekati da vidi da li će se nešto zaista desiti da ih izvuče iz postojećeg stanja ravnoteže”, rekao je Salomon Fidler, ekonomista u Berenbergu.

2. Kako će ECB reagovati na najnovije prijetnje carinama?

Donosioci odluka neće htjeti da djeluju kao da reaguju na prijetnju.

Nove prognoze se ne očekuju ove sedmice, ali ECB će morati da preispita svoje scenarije, rekli su izvori za Reuters, jer je nivo carina od 30% kojim je zaprijetio američki predsjednik Donald Tramp oštriji od 20% koje je ECB predviđala u najnegativnijem scenariju iz juna.

“Velika je neizvjesnost oko uticaja carina na rast i inflaciju u Evropi”, rekao je Mohit Kumar, glavni evropski ekonomista u Jefferiesu. “Očekujem da će (Kristin) Lagard imati stav ‘pričekaćemo i posmatraćemo’.”

3. Šta će se dešavati poslije jula?

Niko ne može sa sigurnošću reći kakav će nivo američkih carina biti, pa trgovci još drže očekivanja za još jedno sniženje kamate.

Tržišta novca vide tu odluku kao pitanje između septembra i decembra.

Kumar iz Jefferiesa smatra da bi carina od 10-15% u prosjeku zahtijevala najviše jedno sniženje, ali da bi 30% smanjilo rast eurozone oko 0,5% naredne godine i zahtijevalo dodatno sniženje.

S druge strane, glavni ekonomista AXA-e, Gil Moek, kaže da su tržišta previše optimistična po pitanju trgovine i potcjenjuju mogućnost daljih sniženja ECB.

“Osnovni scenario je da ćemo dobiti prilično jake carine, vjerovatno ne 30%, ali ipak znatne, i da ćemo osjetiti još pritisaka na deflaciju iz Kine”, rekao je Moek, očekujući dva sniženja ove godine.

4. Da li ECB treba da brine zbog disinflacije?

Nije pitanje da li, već koliko. Donosioci odluka su već zabrinuti i u junu su snizili kamate da inflacija, koja se očekuje da padne na 1,4% početkom naredne godine, ne ostane ispod cilja od 2% na srednji rok.

Iako ECB očekuje oporavak, nije to prijatan pogled, imajući u vidu nedavnu prošlost sa inflacijom ispod cilja. Carine dodatno povećavaju rizike.

ECB je već procijenila da bi 20% carine uz odmazdu EU održale inflaciju ispod 2% do 2027, umjesto da dostigne cilj kako banka sada očekuje.

Mogućnost da Kina preplavi EU proizvodima po sniženim cijenama može dodatno pojačati disinflaciju. Ali ako kontra-carine EU obuhvate i usluge, uticaj je neizvjesniji, rekao je Anenkov iz Societe Generalea.

S druge strane, ogromni njemački fiskalni podsticaji predstavljaju pozitivan rizik za inflaciju.

Donosioci odluka su podijeljeni. Italijan Fabio Paneta, koji je za popuštanje, rekao je da ECB treba da nastavi sa labavijom politikom ako trgovinske tenzije dodatno ojačaju disinflaciju. Za jaku liniju Isabel Šnabel, prag za još jedno sniženje je “veoma visok”.

5. Šta je sa daljim jačanjem eura?

Donosioci odluka su zabrinuti jer snažan euro škodi rastu i inflaciji. Potpredsjednik Luis de Guindos naveo je 1,20 dolara kao kritičnu tačku.

Euro je od februara do početka jula porastao skoro 17%, dostigavši najviši nivo od 2021, oko 1,18 dolara.

Od tada se malo povukao, što je olakšanje jer ekonomisti ističu da je brzina jačanja ta koja brine.

Ipak, analitičari smatraju da će euro za godinu dostići 1,20 dolara, znatno više od 1,13 dolara koje je ECB pretpostavljala za naredne dvije godine u junu.

Euro je jedan od razloga zašto BNP Paribas očekuje sniženje kamate u septembru, rekao je šef razvijenih tržišta Pol Holingsvort.

Morgan Stanley vidi euro na 1,25 dolara do 2027. i smatra da bi to snizilo inflaciju za 0,3 procentna poena na 1,7%, sprečavajući rast do cilja.

“Skoro da obraćamo više pažnje na same carine nego na valutni kurs”, rekao je Moek iz AXA-e.