Agencija za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja periodično će kontrolisati sve visokoobrazovne ustanove, a proces akreditacije i reakreditacije sprovodiće tim nezavisnih eksparata, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u tom resoru, Mubera Kurpejović, pojasnila je da je izmjenama Zakona o visokom obrazovanju predviđeno da će samostalna Agencija sprovoditi ocjenu kvaliteta programa prilikom osnivanja, kontrolu kvaliteta na svakih pet godina (reakreditacija), kao i periodične kontrole svih ustanova visokog obrazovanja, bez obzira na to kada su osnovane.
"Periodične kontrole će se sprovoditi na zahtjev Ministarstva ili ovlašćenog organa ustanove visokog obrazovanja", kazala je Kurpejović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je rekla da će proces akreditacije i reakreditacije sprovoditi tim nezavisnih eksperata.
"Ako ustanova ne dobije sertifikat o reakreditaciji, licenca za rad će važiti još najviše godinu, bez mogućnosti upisa studenata u toj godini. A ako ustanova nakon isteka roka od godinu ne dobije sertifikat o reakreditaciji, oduzima joj se licenca", pojasnila je Kurpejović.
Ona je navela da su nova zakonska rješenja u skladu sa svim relevantnim preporukama za unapređenje kvaliteta u visokom obrazovanju i obezbjeđenje nezavisnosti i transparentnosti u radu tijela zaduženih za kvalitet visokog obrazovanja.
Upitana da li će master studije po reformisanom modelu biti besplatne i za studente koji su osnovne studije završili po starom modelu, ili će se to odnositi samo na one koji osnovne studije završe po reformisanom, Kurpejović je kazala da će implementacija, odnosno realizacija master studija po reforimisanom modelu početi studijske 2020/21. godine, i od tada će master studije biti besplatne za sve koji se tada upisuju.
"No, vjerujem da će svakako mali broj “starih” studenata čekati da upiše master studije po reformisanom modelu, imajući u vidu da se prelaznim odredbama novog zakona definiše izjedačavanje starih diploma sa studija u trajanju od četiri ili pet godina, sa master diplomom", rekla je Kurpejović.
Kako je navela, to izjednačavanje je u pogledu prava na nastavak studija i prava na zaposlenje, i ne podrazumijeva izdavanje novih diploma za "stare" studente.
Na pitanje da li će kriterijumi za upis na fakultete biti pooštreni, s obzirom na to da će studije biti besplatne za sve i da li će, zbog besplatnih studija, biti smanjen broju pisanih studenata, Kurpejović je podsjetila da se
trenutno upis na ustanove visokog obrazovanja vrši u skladu sa pravilnicima koje su ustanove donijele zasebno.
"Ubuduće to neće biti slučaj, jer se uporedo sa izmjenama zakona radi pravilnik, kojim će se urediti bliži, isti uslovi za upis za sve ustanove visokog obrazovanja", najavila je Kurpejović.
Osim toga, dodala je, na osnovu tog pravilnika će se za upis cijeniti odgovarajući obrazovni profil u srednjem obrazovanju, kao i predmeti od značaja za nastavak obrazovanja, a ne sama srednja škola.
"Maksimalan broj studenata koji se može upisati na određeni studijski program utvrđen je licencom, a upisna politika će se kreirati na osnovu potreba tržista rada i u skladu sa strateškim granama razvoja Crne Gore", rekla je Kurpejović.
Upitana koliko će novca Ministarstvo prosvjete tražiti za oblast visokog obrazovanja za iduću godinu, Kurpejović je kazala da Vlada ulaganje u obrazovanje vidi kao investiciju.
Ulaganje u obrazovanje, prema njenim riječima, možda ima duži rok povrata, ali je i najisplativije i apsolutno nužno.
"Svaki cent uložen u obrazovanje vraća se višestruko - indirektno kroz kvalitet kadrova i direktno", navela je Kurpejović.
Prema njenim riječima, finansijsku održivost reformi obezbijediće i novi Ugovorni model finansiranja Univerziteta, gdje finansiranje neće biti bazirano na fiksnom iznosu, već će zavisiti od rezultata Univerziteta.
Kako je kazala Kurpejović, reformu su postavili na realnim finansijskim projekcijama.
"Za sljedeću godinu će biti potrebno obezbijediti znatno više za visoko obrazovanje, gdje će, pored besplatnih studija, akcenat biti na razvojnoj komponenti Univerziteta, kojom će se unaprijediti naučno-istraživačka djelatnost i njegovo bolje pozicioniranje", najavila je Kurpejović.
Ona je saopštila da se planiranim izmjenama Zakona prvi put utvrđuje minimalna zastupljenost praktične nastave od 25 odsto na svim ustanovama visokog obrazovanja, odnosno studijskim programima.
Kurpejović je pojasnila da će se procentualna zastupljenost razlikovati po fakultetima i u zavisnosti od predmeta, ali u konačnom, svi moraju imati taj minimum.
"Praktična nastava se može izvoditi u laboratoriji ili kod poslodavaca. U zavisnosti od tipa programa i ustanove, zaključivaće se posebni ugovori o praktičnoj nastavi, kada ustanove nemaju svoju nastavnu bazu", navela je ona.
Kurpejović je istakla da će se u postupku akreditacije, odnosno ocjene kvaliteta studijskog programa, cijeniti zastupljenost i kreditno vrednovanje prakse.
"Cilj je da se unaprijede praktična znanja i vještine, identifikovana kao nedostatak kod naših visokoškolaca, što će naše studente učiniti konkurentnijim na tržištu rada", zaključila je Kurpejović.
Izvor: Mina
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR