5 °

max 12 ° / min 4 °

Ponedjeljak

08.03.

12° / 4°

Utorak

09.03.

12° / 7°

Srijeda

10.03.

12° / 3°

Četvrtak

11.03.

14° / 0°

Petak

12.03.

15° / 4°

Subota

13.03.

16° / 7°

Nedjelja

14.03.

17° / 7°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (4)

Istorija

Comments 0

  • Viber

O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (4)

Piše: Vladimir Jovanović U prvome tomu ruskoga „Enciklopedijskoga rječnika (iz 1890. god) započetoga, naravno, natuknicana sa početnim slovom „A”, u posebnome članku o autokefalnosti se objašnjava taj pojam, porijeklo i sadržaj, no nije u njemu poimenično saopšteno: koje su to crkve autokefalne?

Ne samo radi toga, već i iz zbog dopunâ drugih članaka, te pisanja novih, pečatan je, takođe u Petrogradu, 1905. dopunski tom prvi, sa člankom „Autokefalna Crkva” („Автокефальная церковь”, str. 32), đe se, naravo, pominje i Crnogorska mitropolija – Crnogorska pravoslavna crkva.

Članak u cjelini glasi:

„AUTOKEFALNA CRKVA (grčki αυτός – sam i κεφαλή – glava), samoupravljajuća pomjesna pravoslavna Crkva.

Istorijski kao prva nacionalna Crkva pojavljuje se u 10. vijeku Dorostolska patrijaršija (po nazivu rezidencije patrijarha gornjega Dorostola u Bugarskoj, sadašnjoj Silistriji).

Autokefalna Crkva se obrazuje uz saglasnost državne vlasti i kanonski se ustanovljava priznanjem od strane one Crkve iz koje je ona proizašla.

One su [autokefalne crkve] dio Vaseljenske Crkve.

Autokefalne crkve se nalaze u opštenju jedna s drugom, kako u jedinstvu vjere, tako i po osnovnim načelima ustrojstva i upravljanja.

Od sada postojećih autokefalnih crkava, Ruska, Grčka (Kraljevina Grčka) i Rumunska (Kraljevina Rumunija) imaju sinodalno ustrojstvo; na čelu ostalih se nalaze patrijarsi, mitropoliti ili arhiepiskopi, nazvani AUTOKEFALNIM.

U tome statusu su četiri istočne patrijaršije (Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalimska), arhiepiskopije Sinajska i Kiparska (ostrvo Kipar), Srpska crkva (Kraljevina Srbija), Mitropolija crnogorska, Bugarski egzarhat, mitropolije Karlovačka, Bukovinsko-dalmatinska i Sibinjska (tri posljednje su u Austro-Ugarskoj)”.

Istomeni članak, sa identičnim sadržajem, objavljen je i u tomu pvome „Novoga enciklopedijskoga rječnika” ( str. 316) iz 1911. god.

Osim u izdanjima „Enciklopedijskoga rječnika”, status Crkve Crne Gore je razmatran i u drugim ruskim enciklopedijama.

Na primjer, u „Velikoj enciklopediji”, koja je objavljivana od 1900. do 1905. god. (ukupno 20 tomova) i 1907-1909. god. (22 toma, posljednja dva su dopunska).

U egidi je ova enciklopedija imala dodatak: „Rječnik javnoga informisanja o svim granama znanja”.

Njen izdavač je bilo „Obrazovanje” („Просвещение”), utemeljeno 1896. god. u Petrogradu.

Ovo preduzeće, uz enciklopediju, publikovalo je do 1922. god. oko 500 knjiga iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka, istorije i književnosti.

I dok je „Enciklopedijski rječnik” pečatan pod licencom preduzeća „F. A. Brockhaus” iz Lajpciga, „Velika enciklopedija” je objavljivana u saradnji sa njemačkim Bibliografskim institutom (Bibliographisches Institut), sa śedištem, od 1874, takođe u Lajpcigu – zakonskim vlasnikom licence, „Brockhausu” konkurentskoga, „Majersova enciklopedijskoga rječnika” („Meyers Konversations-Lexikon”).

U Rusiji, „Veliku enciklopediju” zovu i „Enciklopedija Južakova”, po Sergiju N. Južakovu (Сергей Н. Южаков; 1849–1910), sociologu i publicisti, njenome glavnome redaktoru, etc.

Elem, što ruska „Velika enciklopedija”, koja je, naravno, dobila prethodno odobrenje od cenzure ruskih carskih vlasti, piše o statusu Crkve Crne Gore?

U tomu prvome, objavljenome 1900. god. u Petrogradu, članak „Autokefalni” („Автокефальный”, str. 98), donosi objašnjenje značenja te grčke riječi.

Kao primjer autokefalne Crkve – uz Rusku, Srpsku, Crnogorsku – navodi se još i ondašnja Crkva u Bosni i Hercegovini, čiji su kilirici i pastva Srbi.

Međutim, tvrdnja da je ona bila autokefalna ne odgovara istini: pravoslavna bosanskohercegovačka eparhija je od kraja 19. vijeka, nakon što je BiH anektirana od Austro-Ugarske, imala, ne autokefalni, već samo autonomni status pod kanonskom jurisdikcijom Carigradske patrijaršije.

Dakle, članak „Автокефальный” iz ruske „Velike enciklopedije” u cjelini glasi:

„AUTOKEFALNI (na grčkome ‘koji je sam sebi glava’), samostalni, onaj koji nije potčinjen drugome; koristi se [pojam] za one crkve pravoslavne koje nijesu pod vaseljenskim patrijarhom.

Takve su crkve: Sveruska, Srpska, Bosansko-hercegovačka, Crnogorska i druge”...

(Nastavlja se)

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR