Koje su to starocrnogorske riječi koje svakodnevno koristite? Znate li njihovo pravo značenje? (II)

Sudeći po reakcijama, početni tekst našeg serijala o starim crnogorskim izrazima naišao je na izuzetan prijem pa sa dodatnim entuzijazmom nastavljamo... Nećemo se previše baviti porijeklom izraza i zato što su oni (bili) neodvojiv dio crnogorskog jezika, u fokusu će nam biti njihovo značenje. Jer, uvijek je važno pravilno razumjeti pretke.

Evo jedne anegdote koja pokazuje da ne samo neznanje prava, nego i neznanje jezika zna da naškodi administraciji, a u konkretnom slučaju i državnom budžetu. Podśetićemo, anegdote su istiniti događaji, a i ovaj koji slijedi se zaista zbio.

I to u jednoj opštini na śeveru Crne Gore. Nedugo nakon rata (Drugog svjetskog), otišao jedan domaćin sebet đečijeg dodatka u nadležnu službu. Pita ga službenik koliko ima đece, a on mu kaže četiri imena i, na kraju, fertik.

Pogađate šta se desilo?

Opštinskom činovniku je "fertik" zazvučalo kao muško ime, pa je domaćin primao i peti dodatak za đecu. Sve dok "Fertik" nije napunio 18 ljeta.

A fertik je turcizam i znači - nema više.

Da se stvar dešava danas, opštinski službenik bi se našao na udaru vetinga, trenutno najfrekventnije riječi u crnogorskom jeziku. Njeno objašnjenje ne tražite u rječnicima stranih riječi i izraza, nego gledajte śednice Skupštine Crne Gore i pres konferencije poslanika i ministara Demokratske Crne Gore. Zaključićete da su propričali tako što im je prva riječ bila veting, tek potom mama, pa tata, baba...

Primjer kako se kod nas poremetilo značenje tuđice je imenica fukara. Izvorno, fukara je na turskom - siromah. Kod nas, međutim, odavno se koristi kao oznaka za osobu slaboga morala.

Buksovci često znaju reći da se od fukarluka više ne može živjeti. Jasno je da ne misle na siromaštvo, nego na poganstvo koje se poput epidemije raširilo crnogorskim društvom.

E, sad, ako treba prevesti ono "sebet" sa početka teksta, koje ponekad znači zbog, a češće radi ili povodom (iako ni množina akademskih građana ne vodi računa kad će upotrijebiti zbog, a kad radi), za epidemiju nam ne treba tumač, mada je pitanje koliko nas zna da je grčkoga porijekla ("epi"- preko, "demos"-narod; "među narodom rasprostranjeno").

Ali, kad ste posljednji put čuli riječ - zaod? Davno, ako ste ikad. A "zaod" je epidemija po naški. Kad bolest zađe u narod, onda se kaže - zaod.

Da ne zaboravimo primjer kad se "fukara" i kod nas koristi u izvornom značenju. "Glava glavi, pleća 'arambaši a fukara može i rebara". U ovoj doskočici jasno je da će sirotinja biti zadovoljna i rebrima, na imaginarnoj gozbi, na kojoj je pomiješana sa višim i bogatijim staležima.

Lingvistički je tu, dakle, sve jasno, ama iz gastro ugla baš i nije. Garant bi 2/3 većina gostiju radije naručila rebarca nego glavu. Čak i kad se jeziku pristupi iz kulinarskog, a ne iz linvističkog ugla.

Čitamo se naredne neđelje...

Ovaj projekat realizuje se u saradnji sa Hotels group Montenegro stars, Hotel Gradska Cetinje, restoranom Grahovac i Virage d.o.o.