Čuvena francusko-italijanska glumica Klaudija Kardinale, legenda kinematografije 1960-ih, preminula je danas u Nemuru kod Pariza, saopštio je njen agent.
Glumica (87) preminula je okružena svojom djecom.
Rođena u Tunisu, Klaudija Kardinale je radila sa najvećim rediteljima, uključujući Lukina Viskontija, Federika Felinija, Ričarda Bruksa, Anrija Verneja i Serđa Leonea.
„Ona nam ostavlja naslijeđe slobodne i inspirisane žene, kako u karijeri tako i kao žena i umjetnica“, rekao je njen agent Loran Savri.
Njene najpoznatije uloge su u kultnim filmovima „Osam i po“ (1963) i „Bilo jednom na divljem zapadu“ (1968).
Karijera koja je počela kao noćna mora
Ono što će kasnije postati bajkovita karijera, počelo je tragično.
Kardinale je kao tinejdžerka bila silovana od strane filmskog producenta i ostala je trudna. Iako nije željela da se bavi filmom, odlučila je da rodi sina Patrika i da pokuša da izgradi karijeru kako bi obezbijedila sebi i njemu egzistenciju i nezavisnost.
"Uradila sam to zbog njega, zbog Patrika, djeteta koje sam želela da zadržim uprkos okolnostima i ogromnom skandalu", izjavila je za francuski Le Monde 2017. godine.
"Bila sam veoma mlada, stidljiva, povučena, gotovo divlja. I bez najmanje želje da se izlažem na filmskim setovima."
Nije željela da bude glumica
Rođena u La Guletu kod Tunisa 15. aprila 1938. godine u porodici sicilijanskog porijekla, njen život se promijenio sa 16 godina kada je slučajno izabrana iz mase i pobijedila na izboru ljepote.
Krunisana za „najljepšu Italijanku u Tunisu“, osvojila je putovanje na Venecijanski filmski festival, gde je odmah privukla pažnju producenata. Iako je željela da postane učiteljica, okrenula se filmu.
"Svi reditelji i producenti željeli su da snimam, a ja sam govorila: ’Ne, ne želim to!’", prisjećala se.
Na kraju ju je otac ubijedio da ipak proba.
Ubrzo nakon prvih manjih uloga, doživjela je silovanje. Mentori su je savjetovali da u tajnosti rodi u Londonu i da dijete povjeri porodici. Sin Patrik godinama je zvanično smatran njenim mlađim bratom, sve dok nije otkrila istinu.
"Bila sam primorana da prihvatim tu laž kako bih izbjegla skandal i zaštitila svoju karijeru", rekla je.
Filmska bajka
U 20. godini već je postala simbol italijanske kinematografije, iako nije znala italijanski, već samo francuski, arapski i sicilijanski dijalekt.
U autobiografiji Moje zvijezde (2005) napisala je: „Postala sam heroina bajke, simbol zemlje čiji jezik jedva da sam govorila.“
Glas su joj sinhronizovali sve do Felinijevog remek-djela Osam i po (1963), gdje je reditelj insistirao da govori sopstvenim glasom.
Iste godine snimala je i Viskontijevog Geparda i Felinijev Osam i po. „Viskonti je želio brinetu sa dugom kosom, a Felini plavušu“, prisjećala se.
Kritičari su je nazivali „utjelovljenjem poslijeratnog evropskog glamura“.
U Holivudu je ostvarila veliki uspeh filmovima kao što su Pink Panter Blejka Edvardsa, Cirkuski svijet Henrija Hetaveja sa Ritom Hejvort i Džonom Vejnom.
"Najljepši kompliment koji sam dobila bio je od Dejvida Nivena tokom snimanja ’Pink Pantera’. Rekao mi je: ’Klaudija, zajedno sa špagetima, ti si najveći italijanski izum.’"
Ljubav i kasniji život
Iako je bila željena od mnogih, govorila je da je njena "jedina ljubav" bio napuljski reditelj Paskvale Skvitijeri, otac njene ćerke Klaudije, sa kojim je radila decenijama sve do njegove smrti 2017.
Tokom karijere glumila je u 175 filmova. Venecijanski i Berlinski festival dodijelili su joj nagrade za životno djelo, piše France 24.
Godine 2017. bila je na zvaničnom posteru Kanskog festivala, što je izazvalo polemiku jer su joj noge digitalno stanjene.
Kao borac za prava žena, 2000. imenovana je za UNESCO ambasadora dobre volje.
"Imala sam mnogo sreće. Ovaj posao mi je dao na desetine života i mogućnost da svoju slavu stavim u službu mnogih važnih ciljeva", rekla je Kardinale.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR