Kroz projekat evropske digitalne biblioteke, kulturna baština različitih naroda udaljena je tri klika od vas umjesto besomučnog traganja po arhivima i muzejima. Zahvaljujući ulasku naše Nacionalne biblioteke u projekat Europeana, nekoliko miliona ljudi upoznaće se neposredno i sa crnogorskom kulturnom istorijom.
Stare razglednice iz Crne Gore ili letke za pozorišne predstave u Zetskom domu tridesetih... Gotovo šest miliona ljudi, koliko godišnje posjeti Europeanu, vidjeće te i slične izvode iz naše baštine. Po kriterijumima YouTube-a i Instagrama, ta brojka nije značajna ali u domenu kulture je impozantna.
Oko tri hiljade najznačajnih evropskih muzeja, akademija, galerija, biblioteka izdvojilo je više od 50 miliona umjetničkih djela, predmeta, knjiga, zvučnih i video zapisa u okviru te digitalne platforme.
"Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ je zahvaljujući dugogodišnjem učestvovanju u jednom drugom evropskom projektu (The European Library) uspjela da ove godine pripremi dvije svoje kolekcije za Europeanu. Ona je prva crnogorska institucija kulture koja će od januara 2017. biti prisutna na Europeani kao ravnopravni, ugovorni dobavljač podataka", kazala je Gordana Ljubanović, bibliotekar savjetnik za naš portal.
"Mi smo u Europeanu poslali zbirku starih pozorišnih plakata i zbirku starih razglednica, materijal koji je zadovoljavao nekoliko kriterijuma: da je bio oslobođen autorskih prava, da je bio skeniran i opisan u našem katalogu, da je bio vizuelno atraktivan, i da smo mogli stići da ga propisno opremimo metapodacima – brojnim i raznovrsnim mašinski čitljivim podacima o objektu. Još jedan kriterijum je vrlo važan: poželjno je da objekat ima „priču“, pojasnila nam je Ljubanović.
To može biti događaj, period, odnosno ličnost, koju predstavlja i oko kojih se može izgraditi priča. Ili može biti dio šireg tematskog ili vremenskog konteksta, dodaje, jer savremeni konzumenti ovakvih kulturnih sadržaja žele mnogo više od same slike.
"Naredne godine ćemo dopuniti podatke o objektima iz ovih zbirki jer smo radeći na njima što šta naučili što nijesmo stigli da primjenimo u prvi mah ali ćemo takođe dodavati nove stvari: još starih fotografija iz albuma koje posjedujemo i deset knjiga „Portreta“ dr Dušana Martinovića, oko 4.000 stranica teksta. Nacionalna biblioteka, kao izdavač, posjeduje prava za te knjige, a sadržaj obuhvata priče o desetinama ličnosti značajnih za istoriju i kulturu Crne Gore", saopštili su nam iz Nacionalne biblioteke.
Učešće u Europeani iziskuje mnogo sopstvenog angažmana i kreativnosti. Nacionalna biblioteka Crne Gore je na ovom poslu radila godinu dana i, kako napominju, za to vrijeme mnogo naučila.
"Naše stanovište je od početka bilo da ne šaljemo građu po svaku cijenu, nego da napravimo dobar izbor, da sigurno ovladamo svim postupcima pripreme i da naš doprinos bude veoma kvalitetan. U Europeanu je otišlo 50 razglednica i 30 pozorišnih plakata. Da bismo to postigli, preveli smo tri Europeanina priručnika, dosta uradili na osavremenjavanju sopstvene digitalne biblioteke i izradili alat za izradu opisa", kazala je Ljubanović za portal Antena M.
Na ovim poslovima je tokom 2016, uz svoj redovni rad, radilo troje bibliotekara i jedan programer, a rad na projektu poklopio se sa redizajniranjem crnogorske digitalne biblioteke, te su, kažu, u jedan mah uradili dva posla.
Šta time dobija Nacionalna biblioteka i cijeli sektor naše kulturne baštine?
"Pored toga što služi kao mašina za pretraživanje – da posjetioci mogu naći naše zbirke, i kao izlog – da ih mogu vidjeti, Europeana za naše kolekcije služi kao distribuciona platforma za nekomercijalno i komercijalno korišćenje. Distribucija je ključna riječ, jer znači da institucija kulture ne čeka pasivno da neko naiđe na nju, nego aktivno predstavlja svoje sadržaje i nudi publici da ih koristi po svojoj inspiraciji i nahođenju.
Ponovno korišćenje je postupak koji povećava vidljivost i semantički potencijal jednog objekta do neslućenih razmjera. Zahvaljujući kontekstualnim metapodacima, taj objekat sa sobom nosi i raznosi mnoštvo informacija o mjestu, vremenu, ličnostima, fabuli… na koje se odnosi ili s kojima je povezan. To je reklama koja se ne može kupiti, i još usmjerena na populaciju koja proizvodi i konzumira kulturne sadržaje – iz fotelje, na poslu ili na putovanju", objasnila je Ljubanović.
Osim što na sajtu Europeane možete pretraživati, učiti, slušati ili gledati različite sadržaje ili jednostavno uživati u umjetničkim djelima, postoji i mogućnost preuzimanja te daljeg korišćenja sadržaja, u zavisnosti od autorskih prava.
Europeana favorizuje otvorene dozvole za korišćenje i objekti koji pružaju takvu slobodu imaju priliku da se nađu u četvrtom, najvišem razredu objavljivanja.
Naši objekti su inače u najvišoj klasi, i to zbog dobrog kvaliteta skenova, sa bogatim kontekstualnim opisima koji su djelimično otvoreno povezani.
A kako jedan kulturni projekat može biti i vrlo primjenljiv pokazuje i segment Europeana Labs, koji daje prostor za stvaranje tehnološki naprednih i inovativnih načina za predstavljanje i korišćenje sadržaja s Europeane.
Grčki prijedlog, nazvan Craft, omogućava da se vinjeta iz teksta, motiv sa slike, ili uzorak tkanine, veza, koji su izloženi na Europeani uklope kao dezen za neki praktičan, komercijalan predmet.
Dizajneri enterijera, modni kreatori, grafički umjetnici će na primjer koristiti neki ornament i na taj način doprinijeti da se objekat nekog kulturnog naslijeđa globalno prepoznaje.
Naravno, kako napominje Ljubanović, druga strana je to što postoji mogućnost da se recimo neki dio naslovne stranice „Luče mikrokozma“ nađe na kutiji preparata za otklanjanje smetnji u varenju.
Nacionalna biblioteka Crne Gore će produžiti da priprema svoje odabrane kolekcije za Europeanu, ali i za druge digitalne biblioteke u svijetu, kao što je Svjetska digitalna biblioteka koju održavaju i podržavaju UNESCO i Kongresna biblioteka u Vašingtonu.
A na pitanje da li budućnost institucija kulture zavisi od ovakvih projekata i sposobnosti da se orijentišu na tržištu, odnosno da li ovo na bilo koji način remeti svrhu biblioteke ili naprotiv dopunjuje njenu misiju, Ljubanović kaže:
"Možda će neko jednog dana, sa strogo tržišnih pozicija, reći: umjesto što plaćamo ovu zgradu i ljude, hajde da uložimo u kvalitetno kontejnersko spremište i da posao bibliotekara autsorsujemo specijalizovanoj agenciji – da šalju stručnjaka tih par puta godišnje kad neko zatraži nešto iz tog fonda. S druge strane, ogromno more onih koji su zainteresovani iz znatiželje, hobija, zbog neke svoje inicijative, ili bi bili zainteresovani kad bi znali da postoji, zapljuskuje obale nekih drugih biblioteka, muzeja i arhiva. Izlazak na forum na kojem se izlaže i mjeri odziv i korišćenje je zdrava terapija iz najmanje dva razloga: prvo, daje institucijama kulture mjerljive pokazatelje uspješnosti rada i, drugo – ali ne manje važno – poboljšava kondiciju zaposlenih time što ih neprekidno drži u pokretu i u intelektualnom naporu učenja."
Na koncu naša sagovornica podsjeća na sentencu iz svih bibliotečkih povelja - cilj je prikupiti, čuvati i dati na korišćenje (…) svima, bez obzira na pol, uzrast, vjeru, političko opredjeljenje ili imovno stanje. Biblioteke su, dakle, imanentno demokratske institucije.
"Znanje možemo zajednički koristiti, a da ga ne dijelimo, i da ga koristimo ne umanjujući ga, te da moje posjedovanje i korišćenje nekog znanja ne isključuje vaše posjedovanje i korišćenje istog znanja. Ova “nerivalska” osobina je do skoro ipak bila tehnički ograničena, na primjer, brojem primjeraka iste knjige u bilbioteci. Dakle, digitalne biblioteke, dostupne svima sa internet vezom nisu suprotne tradicionalnoj misiji biblioteka. Upravo suprotno od toga: one tu izvornu misiju proširuju i nadgrađuju, obogaćujući funkciju očuvanja i dodajući jedan nov kvalitet – prenošenje prioriteta sa čuvanja na korišćenje."
rt
Lijepo... Da se i za nas cuje